Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela je sinoć prve sankcije Rusiji od njegovog povratka u Bijelu kuću u januaru ove godine, usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije – Rosneft i Lukoil.
Sankcije su, kako navodi američko Ministarstvo finansija, odgovor na odbijanje predsjednika Vladimira Putina da okonča rat protiv Ukrajine, a cilj im je da presjeku ključne izvore prihoda koji finansiraju rusku vojnu mašineriju.
Spremni na dodatne korake
„Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i uvede trenutno primirje“, izjavio je američki ministar finansija Scott Bessent.
„Zbog Putinovog odbijanja da prekine ovaj besmisleni rat, SAD sankcionirabdvije najveće ruske naftne kompanije koje podržavaju Kremlj. Spremni smo na dodatne korake ako bude potrebno“, dodao je.
Ovaj potez označava najdirektniji udar Washingtona na ruski energetski sektor od početka Trumpovog novog mandata i predstavlja pokušaj da se ekonomski oslabi sposobnost Moskve da finansira ratne operacije.
Iako ni Rosneft ni Lukoil nemaju direktne poslovne veze sa Sjedinjenim Državama, američke sankcije imaju globalni efekat zbog centralne uloge američkog dolara i finansijskog sistema u svjetskoj trgovini.
Rosneft je državna ruska naftna kompanija i glavni izvoznik ruske sirove nafte. Njeni ugovori, iako ne uključuju SAD direktno, često se obračunavaju u dolarima i prolaze kroz međunarodne banke koje koriste američki sistem plaćanja. Kada SAD uvede sankcije, te banke više ne smiju obrađivati transakcije povezane s Rosneftom, što kompaniji otežava prodaju i naplatu nafte čak i u Aziji ili Evropi.
Isključenje iz dijela svjetskog tržišta
Lukoil je privatna ruska kompanija, ali s velikim međunarodnim poslovanjem. Nekada je imao benzinske pumpe i rafinerijske interese u SAD i Evropi, a njegovi proizvodi i danas cirkulišu globalnim tržištem.
Sankcije znače da američke i zapadne banke, investitori i trgovci ne smiju sarađivati s Lukoilom, što ga efektivno isključuje iz dijela svjetskog tržišta.
Iako formalno nije državni, Lukoil je važan za ruski budžet jer plaća poreze i izvozi naftu, što ga čini strateškom metom u ekonomskom pritisku na Kremlj.
Američka valuta dominira
S druge strane, američke sankcije djeluju globalno jer dolar dominira svjetskom trgovinom, međunarodne banke koriste američku finansijsku infrastrukturu, a Washington ima mogućnost uvođenja takozvanih sekundarnih sankcija protiv stranih kompanija koje krše zabrane.
Investitori i osiguravatelji, koji uglavnom dolaze sa Zapada, izbjegavaju saradnju s ruskim firmama kako ne bi izgubili pristup američkom tržištu.
Zbog toga sankcije koje potiču iz Washingtona de facto djeluju na globalnom nivou, čak i ako Sjedinjene Države nemaju direktnu trgovinu s ciljanom kompanijom.