Iako krastavac djeluje kao biljka koju je lako uzgajati, ako dinja, krompir i aromatično bilje rastu u njegovoj blizini, mogu značajno usporiti njegov razvoj i smanjiti prinos.
Krastavci se uglavnom smatraju biljkama koje nije teško uzgajati, ali ipak zahtijevaju određenu pažnju i odgovarajuće uslove kako bi dali dobar rod. Posebno ih mogu ometati vremenske promjene, poput dugotrajnih kišnih perioda i nižih temperatura, jer tada sporije rastu i postaju podložniji bolestima, kao što je pepelnica, kao i napadu raznih štetočina.
Osim vremenskih uslova, važan faktor je i koje biljke se sade u njihovoj blizini. Neke vrste mogu negativno utjecati na krastavce tako što im oduzimaju hranjive materije iz zemlje ili podstiču pojavu bolesti. Zbog toga krastavci slabije napreduju i daju manji prinos. Zato je pri planiranju bašte važno dobro razmisliti o rasporedu biljaka i njihovom međusobnom odnosu.
Biljke koje krastavac ne “voli”
- Aromatično bilje (žalfija i nana usporavaju rast krastavaca)
- Dinja (insekti koji vole dinju često napadaju i krastavce)
- Krompir (uzima hranjive materije iz zemlje, pa krastavci ostaju slabi i sitni)
Biljke koje pogoduju rastu krastavca
- Grah
- Cvekla
- Celer
- Kukuruz
- Mirođija
- Zelena salata
- Neven
- Potočarka
- Grašak
- Rotkvica
- Suncokret
Pravilno raspoređivanje biljaka u bašti može u velikoj mjeri utjecati na njihov rast i ukupan prinos. Kada se različite vrste sade jedna pored druge tako da se međusobno slažu, mogu se međusobno pomagati u razvoju i stvarati povoljnije uslove za rast. Takve kombinacije često dovode do boljeg prinosa, prirodne zaštite od štetočina i privlačenja većeg broja oprašivača.
Baštovani posebno ističu tzv. „sestrinske biljke“, kukuruz, tikve (ili tikvice) i grah, jer se smatra da zajedno bolje napreduju. Osim toga, ovakav način sadnje omogućava i efikasnije korištenje prostora, što je naročito korisno u manjim baštama.