Smola breze nije bila samo "prahistorijsko ljepilo", nova istraživanja sugerišu da su je neandertalci možda koristili i kao lijek. Naučnici su utvrdili da smola iz brezine kore posjeduje snažna antibakterijska svojstva, što otvara mogućnost njene medicinske primjene u dalekoj prošlosti.
Riječ je o takozvanom brezinom katranu, ljepljivoj, tamnoj supstanci dobijenoj kontrolisanim zagrijavanjem kore breze. Neandertalci su je primarno koristili kao ljepilo za pričvršćivanje kamenih alatki na drvene drške. Međutim, laboratorijski testovi su pokazali da ova supstanca efikasno uništava bakteriju Staphylococcus aureus, koja je čest uzročnik infekcija kože.
Proizvodnja brezinog katrana sama po sebi predstavlja složen tehnološki proces koji zahtijeva planiranje i razumijevanje hemijskih reakcija. Ova tehnika, stara i do 200.000 godina, smatra se jednim od najranijih primjera sintetičke proizvodnje materijala u ljudskoj historiji.
Iako još uvijek nedostaje direktan arheološki dokaz da je katran svjesno korišten kao lijek, istraživači vjeruju da su neandertalci, posmatrajući prirodu, uočili njegove ljekovite efekte. Dodatni argument dolazi iz etnografskih podataka, određene domorodačke zajednice u Sjevernoj Americi i danas koriste slične supstance za liječenje rana.
Ovo otkriće dodatno ruši stereotip o neandertalcima kao primitivnim bićima. Njihova sposobnost da kreiraju složene materijale i potencijalno koriste prirodne resurse u medicinske svrhe ukazuje na visok nivo kognitivnog i kulturnog razvoja. Naučnici smatraju da je bio potreban samo "jedan korak" od uočavanja svojstava smole do njene praktične primjene u liječenju.