Ljubitelji italijanske tjestenine možda će morati posegnuti dublje u džep kako bi nabavili omiljenu namirnicu, budući da proizvođači ne mogu računati na kanadsku durum pšenicu, a žetva u Italiji bila je slaba, piše Reuters.
Kanada obično čini oko dvije trećine globalne trgovine durum pšenicom, a ove bi godine žetva zbog ekstremnih vrućina i suše trebala biti upola slabija nego 2020. godine.
Zbog slabe kanadske žetve cijene durum pšenice već su porasle na najviši nivo u 13 godina, potaknuvši strahovanja od velikog poskupljenja hrane u razdoblju oporavka ekonomije od covida-19.
Prepolovljena kanadska proizvodnja vremenski se poklopila i s padom svjetskih zaliha durum pšenice na najnižu razini u posljednjih šest godina, dijelom i zato što su ljudi u vrijeme lockdowna gomilali zalihe tjestenine.
Italijanski proizvođači tjestenine obično podmiruju većinu potreba za durum pšenicom na domaćem tržištu, ali prognoza žetve nedavno je snižena pa će biti prisiljeni izaći na vjetrometinu međunarodnih tržišta.
Očekivalo se da će žetva durum pšenice u Italiji ove godine premašiti razinu iz 2020., ali Evropska komisija snizila je u oktobru procjenu proizvodnje s 4.3 na 3.7 miliona tona, pa su proizvođači tjestenine počeli strahovati za opskrbu u prvoj polovini iduće godine.
"Bit će dramatičnije no što je sad jer trenutno još možemo nabaviti domaću pšenicu. Situacija s durum pšenicom jako je ozbiljna", rekao je izvršni direktor brenda tjestenine Divella Vincenzo Divella.
Neke kompanije izlažu se riziku nestašice ključne sirovine nakon što domaće zalihe pšenice budu iscrpljene i mogle bi u idućim mjesecima biti prisiljene obustaviti proizvodnju, upozorila je analitičarka Strategie Grainsa Severine Omnes-Maisons.
"Što se tiče cijena i nedostatne ponude durum pšenice, najgore možda tek dolazi", istaknula je Omnes-Maisons.
Kupci su pronašli zamjenu za kanadsku pšenicu pa se Australija ove sezone probila na drugo mjesto ljestvice dobavljača duruma u Evropskoj uniji, a Meksiko je veliku potražnju za uvozom podmirio pošiljkama iz Alžira.
Turska, veliki izvoznik tjestenine, odgovorila je na krizu u opskrbi durum pšenicom propisom kojim je maksimalni udio obične pšenice u tjestenini za izvoz podignut s 30 na 100 posto.
Smanjena potražnja iz Turske i iz sjeverne Afrike bit će glavni razlog 6-postotnog pada globalne potrošnje durum pšenice u proizvodnji hrane u sezoni 2021/2022., prognoziraju u Strategie Grainsu.
Međunarodno vijeće za žitarice prognozira da će globalna potražnja za durum pšenicom pasti na najnižu razinu u 19 godina, ali zalihe će do ljeta iduće godine pasti na najnižu razinu u 14 godina, što bi značilo da će se ponuda gotovo izjednačiti s potražnjom prije iduće žetve.
Iako su neki proizvođači tjestenine značajno podigli cijene, prebacujući dio troškova na krajnje potrošače, to vjerojatno neće u većoj mjeri utjecati na potražnju u bogatim europskim zemljama, gdje je durum pšenica propisana sirovina za taj prehrambeni proizvod.
Kućanstva će definitivno osjetiti poskupljenje.
Kompanija za analizu podataka Nielsen priopćila je da su cijene jeftinih marki tjestenine u supermarketima u Francuskoj u oktobru porasle za gotovo za petinu u odnosu na prošlu godinu, a to je možda tek najava opsežnih poskupljenja koja su pred vratima.
