Zdravstveni stručnjaci već dugo govore da je aktivan život ključan za održavanje tijela i uma zdravima. No nova istraživanja sugeriraju da ljudi koji se bave zanimanjima koja zahtijevaju visoku razinu tjelesne aktivnosti mogu biti izloženi većem riziku od demencije i kognitivnog oštećenja.
Studija koju su proveli Norveški nacionalni centar za starenje i zdravlje, Columbia Mailman School of Public Health i Butler Columbia Aging Center pokazala je da ljudi koji se bave fizički iscrpljujućim poslovima mogu biti izloženi većem riziku od demencije. Kao top pet takvih zanimanja izdvojili su:
prodavače (maloprodaja i ostalo)
pomoćne medicinske sestre
njegovatelje
poljoprivrednike
stočare
"Dosljedno bavljenje zanimanjima koja traže srednju ili visoku tjelesnu aktivnost povezuje se s povećanim rizikom od kognitivnog oštećenja, što ukazuje na važnost razvijanja strategije za pojedince koji se bave fizički zahtjevnim zanimanjima", napisali su autori studije u svom zaključku.
Fizički zahtjevne poslove klasificirali su kao one koji "zahtijevaju značajnu upotrebu ruku i nogu i kretanje cijelog tijela, poput penjanja, podizanja, balansiranja, hodanja, saginjanja i rukovanja materijalima".
Da bi došli do rezultata, istraživači su analizirali podatke 7005 učesnika. Njih 902 kasnije u životu dobilo je dijagnozu demencije, a kod njih 2407 dijagnosticirano je blago kognitivno oštećenje. Tim je otkrio da ljudi koji rade fizički zahtjevan posao imaju 15.5 posto veći rizik od demencije ili kognitivnih poremećaja. Za one koji se bave zanimanjima koja nisu fizički zahtjevna rizik je iznosio devet posto.
"Nedostatak vremena za oporavak od fizičkih poslova može dovesti do trošenja tijela i mozga. Zanimanja poput njegovatelja ili prodavača često karakteriziraju nedostatak autonomije, dugotrajno stajanje, naporan rad, strogo radno vrijeme, stres, veći rizik od sagorijevanja, a ponekad i nezgodni radni dan", napisali su.
S druge strane, poslovi koji nisu fizički zahtjevni nude fleksibilnije radno vrijeme i više vremena za odmor i oporavak. Također, mnogi takvi poslovi, poput inženjerstva, administracije i podučavanja, također mogu biti kognitivno stimulativniji, što je dobro za zdravlje mozga.
