Turizam je godinama bio jedan od glavnih stubova kubanske ekonomije. Ostrvo poznato po bijelim pješčanim plažama, kolonijalnim gradovima i karipskom šarmu privlačilo je milione posjetilaca iz cijelog svijeta. Danas je slika potpuno drugačija.
Ulice koje su nekada bile prepune turista gotovo su prazne, hoteli rade s minimalnim brojem gostiju, a sve veći ekonomski problemi dodatno produbljuju krizu.
Kubanska ekonomija počela je naglo slabiti nakon novog talasa američkih sankcija koje je uvela administracija predsjednika Donalda Trumpa. Uz sve veće nestašice osnovnih proizvoda i pad prihoda, posebno je pogođen turistički sektor koji je nekada donosio milijarde dolara.
Posljedice su vidljive širom zemlje, naročito u historijskom jezgru Havane. Stari dio grada, La Habana Vieja, poznat po jednoj od najbolje očuvanih kolonijalnih cjelina u Americi, danas izgleda gotovo napušteno.
To potvrđuje i ulični muzičar Elio, koji već skoro tri decenije svira gitaru na trgu Plaza Vieja.
"Možda su svi ostali kod kuće. Prođe tek poneki turista, možda jedan tokom sat vremena", rekao je on.
Statistika pokazuje koliko je situacija ozbiljna. Tokom prvih pet mjeseci ove godine Kubu je posjetilo svega oko 360.000 stranih gostiju, što predstavlja pad od čak 58 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Za poređenje, Dominikanska Republika je za samo šest mjeseci privukla deset puta više turista.
Sankcije dodatno produbile probleme
Problemi nisu počeli samo padom broja turista. Američka vojna operacija u Venezueli početkom godine prekinula je jedan od glavnih kanala snabdijevanja Kube naftom.
Ubrzo nakon toga uslijedile su nove američke mjere koje su dodatno ograničile isporuku goriva ostrvu.
Posljedice su bile ozbiljne. Pojedine aviokompanije otkazale su letove jer na Kubi više nisu mogle dopunjavati gorivo za svoje avione, što je dodatno smanjilo broj dolazaka.
Istovremeno, Washington je pojačao pritisak na strane kompanije koje sarađuju s kubanskom vojskom, a upravo ona kontroliše veliki dio turističkog sektora.
Zbog toga su brojni međunarodni hotelski lanci odlučili napustiti Kubu.
Američka administracija tvrdi da je cilj ovih mjera izvršiti pritisak na kubanske vlasti kako bi otvorile politički sistem i omogućile veća strana ulaganja, uključujući i turizam.
U intervjuu za Axios u junu, Donald Trump uporedio je turistički potencijal Kube s naftnim bogatstvom Venezuele.
"Venezuela ima naftu. Kuba nema. Ali Kuba ima predivne nekretnine i fantastičnu obalu", rekao je Trump.
Putovanje na Kubu postalo neprivlačno
Turistički sektor teško je pogođen još tokom pandemije koronavirusa, a potpuni oporavak nikada nije uslijedio. Novi talas sankcija dodatno je obeshrabrio potencijalne posjetioce.
Direktorica turističke agencije Cubania Lucy Davis kaže da mnogi više ne žele putovati u zemlju koja se suočava s tolikim problemima.
"Ljudi mogu prihvatiti određene neprijatnosti tokom odmora, ali odlazak na Kubu danas sve više liči na neku vrstu mračnog turizma", ocijenila je ona.
Njena agencija danas se više bavi prikupljanjem donacija hrane za lokalno stanovništvo nego organizovanjem turističkih putovanja.
Kako kaže, bivši klijenti žele pomoći Kubancima koji se bore s nestašicama, a to je postao i način da zaposleni u agenciji zadrže posao.
"Stalno slušam priče o ljudima koji gladuju. Ne možemo pomoći svima, ali želimo učiniti ono što je u našoj moći", rekla je Davis.
Hoteli ostali bez gostiju
Kubanske vlasti su tokom posljednjih deset godina ogromna sredstva ulagale u izgradnju novih hotela, vjerujući da će turizam biti glavni motor razvoja zemlje.
Međutim, mnogi od tih objekata danas su gotovo prazni.
Predsjednik Miguel Diaz-Canel izjavio je u junu da bi u okviru ekonomskih reformi Kubanci mogli upravljati hotelima u ime države.
"Otvoreni smo za sve Kubance koji žele ulagati u hotele i upravljati njima. Tu mogućnost nudimo i našim građanima koji žive u inostranstvu", rekao je predsjednik, uz napomenu da bi država i dalje ostala vlasnik hotelskih objekata.
Ekonomista Pedro Monreal smatra da je vlada napravila ozbiljnu grešku jer je previše ulaganja usmjerila u turističku infrastrukturu, dok su zdravstvo, obrazovanje i poljoprivreda ostali zapostavljeni.
Prema njegovom mišljenju, kombinacija prevelikog oslanjanja na turizam i snažnih američkih sankcija dovela je zemlju na ivicu ozbiljne ekonomske krize.
Iako su postojeći hoteli uglavnom prazni, kubanske vlasti nastavljaju gradnju novih objekata. Zbog toga su brojni nedovršeni ili gotovo prazni hoteli postali simbol propasti sektora koji je decenijama važio za najveću nadu kubanske privrede.