Bilo da slavimo, opuštamo se nakon napornog dana ili uživamo u druženju s prijateljima, mnogi ljudi se raduju čaši vina na sedmičnom, a ponekad i na dnevnom nivou. S obzirom na bezbroj vrsta vina i vinskih regija širom svijeta, učenje o vinu za neke čak može postati i hobi.
„Čaša vina može biti opuštajuća i prijatna i trebala bi biti lični izbor“, objašnjava Jordan Langhough, registrovani dijetetičar i vlasnik kompanije Jordan Langhough Nutrition & Fitness.
Ipak, iako uživanje u vinu može biti ugodan način opuštanja i povezivanja, postoji mnogo razloga zbog kojih ga ne treba konzumirati u prevelikim količinama.
Ali šta zapravo znači „previše“? Da li se ispijanje vina svaki dan smatra pretjeranim? I šta se dešava s tijelom pri svakodnevnoj konzumaciji?
Nekoliko registrovanih dijetetičara za Real Simple otkrilo je koja količina vina se smatra sigurnijom za redovnu konzumaciju.
Šta se dešava kada pijete vino svaki dan?
Nema sumnje da je uživanje u vinu ugodno, ali svakodnevno konzumiranje može imati i manje glamurozne posljedice.
„Ako pijete vino svaki dan, smatra se da ste umjeren konzument. Tradicionalno se to smatralo relativno niskim rizikom po zdravlje. Međutim, povećanje količine preko jedne čaše dnevno može početi negativno utjecati na zdravlje“, objašnjava Langhough.
Alkohol zapravo utječe na više tjelesnih sistema.
„Može negativno djelovati na jetru, mozak, crijeva, srce i nervni sistem. Osim toga, veća ili redovna konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom od raka, posebno raka dojke i gastrointestinalnih karcinoma“, ističe Val Warner, dijetetičarka i osnivačica kompanije Wellness by Val.
Ali to nije sve.
„Alkohol utječe na prosuđivanje, pamćenje i koordinaciju. Dugotrajna upotreba doprinosi kognitivnom opadanju, depresiji i povećava rizik od ovisnosti o alkoholu“, kaže registrovana dijetetičarka Juliana Waugh. Svakodnevna konzumacija lako može postati duboko ukorijenjena navika, što neke ljude dovodi u rizik od pretjeranog unosa alkohola, čak i bez njihove svjesnosti. „Vremenom, ova navika negativno utiče na san, nivo energije, tjelesnu težinu, probavu i opće zdravlje“, dodaje Warner.
Uz to, s 120 do 150 kalorija po čaši, tzv. prazne kalorije iz vina se brzo gomilaju, što može doprinijeti povećanju tjelesne težine. „Pretjerana konzumacija može pogoršati inzulinsku rezistenciju i povećati rizik od dijabetesa tipa 2, a ujedno slabi i imuni sistem, čineći organizam podložnijim infekcijama“, dodaje Waugh.
Čak i u malim količinama, manje od jedne čaše dnevno, alkohol može imati negativne efekte. Zapravo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2023. godine saopćila da ne postoji siguran nivo konzumacije alkohola po zdravlje.
Ipak, vino može imati blagu prednost u odnosu na druga alkoholna pića kada je riječ o zdravlju. „Vino, posebno crno, sadrži polifenole i antioksidanse, među kojima je najpoznatiji resveratrol“, objašnjava Langhough. Ovi spojevi mogu koristiti zdravlju srca tako što poboljšavaju funkciju krvnih sudova, smanjuju upale i povećavaju nivo HDL (‘dobrog’) holesterola.
Međutim, postoji i kvaka. „Problem je u tome što biste morali popiti značajnu količinu crnog vina da biste zaista iskoristili ove benefite, a tada bi količina unesenog alkohola već bila štetna po zdravlje“, naglašava Langhough.
I dok neka istraživanja povezuju umjerenu konzumaciju vina s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, naročito kada se pije uz obrok, „slične koristi možete postići konzumiranjem voća i povrća, kao i redovnom fizičkom aktivnošću, poput hodanja“, dodaje Langhough.
Koliko čaša vina je previše?
Iako postoji mnogo razloga za uživanje u vinu, suština je da čak i male količine mogu imati neželjene posljedice po zdravlje. Sve se svodi na ravnotežu, ali gdje je granica?
„Povremena čaša vina, posebno uz uravnoteženu ishranu i zdrav način života, može pružiti blage antioksidativne koristi i doprinijeti socijalnoj povezanosti“, kaže Warner.
Langhough i Waugh se slažu s pravilom jedne čaše.
„Standardna porcija vina iznosi oko 150 ml. U SAD-u se umjerenom konzumacijom smatra jedna čaša dnevno za žene i dvije za muškarce. Sve iznad toga smatra se pretjeranim i povećava rizik od negativnih zdravstvenih posljedica“, objašnjava Langhough.
„Povremena umjerena konzumacija je znatno sigurnija nego kada vino postane svakodnevna navika“, dodaje Waugh. Još sigurnija opcija je jedna do dvije čaše sedmično, a ne svakodnevno. Čak i do četiri pića sedmično predstavlja veliki napredak u odnosu na jednu ili dvije čaše dnevno.
A kada je zaista previše? „Za žene, četiri ili više čaša dnevno, odnosno osam ili više sedmično, smatra se teškom konzumacijom. Kod muškaraca, to je pet ili više dnevno, odnosno 15 ili više sedmično“, kaže Warner. Kada se ovi pragovi pređu, rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica značajno raste.
Zaključak
Iako svakodnevno ispijanje vina nije najbolji izbor, ono se i dalje može konzumirati umjereno. Ovi dijetetičari nude nekoliko savjeta kako to postići u praksi.
„Konzumiranje vina uz proteine, povrće, složene ugljikohidrate i zdrave masti pomaže stabilizaciji nivoa šećera u krvi i usporava apsorpciju alkohola“, savjetuje Warner. „Važno je i vrijeme, ograničavanje alkohola na ranije sate večeri i posljednja čaša oko šest ili sedam sati daju tijelu više vremena da ga metabolizira prije spavanja, što može poboljšati kvalitet sna i smanjiti umor narednog dana.“
Također, vino možete u potpunosti preskočiti i antioksidanse unijeti iz hranljivijih izvora. „Iste, ili čak bolje, antioksidativne i antiupalne koristi možete dobiti iz grožđa, borovnica, brusnica, kafe, čaja i drugih biljnih namirnica, bez rizika koje nosi alkohol. Jedna šolja grožđa s korom može sadržavati sličnu količinu resveratrola kao čaša vina“, objašnjava Waugh. Osim toga, ove namirnice pružaju i vlakna, vitamine i minerale.
Ako želite uživati u piću s prijateljima bez alkohola, postoji mnogo alternativa. „Sok od grožđa i biljni čajevi odlične su opcije jer sadrže polifenole i antioksidanse bez zdravstvenih rizika povezanih s alkoholom“, zaključuje Langhough. Mocktaili s malo dodanog šećera, prirodni sokovi i bezalkoholna pića također mogu biti dobra zamjena.