U godini u kojoj ruska invazija na Ukrajinu šalje šok valove kroz globalnu politiku i tržišta, inflacija u cijelom svijetu raste, a lanci snabdijevanja se raspadaju, najveći ulagači za Bloomberg su procijenili dugoročne posljedice nedavnih događaja koje nije bilo moguće predvidjeti te odgovorili na pitanje s kojim se sljedećim velikim rizikom suočavamo u sljedećih pet do deset godina.
"Tajni sastojak za rast Sjedinjenih Američkih Država bio je taj da smo imali snažan rast stanovništva i radne snage.
Jednostavna računica
Više radnika, veći BDP - to je vrlo jednostavna računica", kaže Abby Joseph Cohen, bivši investicijski strateg Goldman Sachs-a, sada profesor na Columbia Business School.
Cohen naglašava kako je SAD oduvijek bio jako ovisan o imigraciji te slovi kao mjesto gdje su dobrodošli talenti iz cijelog svijeta, prenosi Net.hr.
Ne ostane li tako u budućnosti, SAD bi mogao imati problema s dugoročnim rastom, upozorava i navodi kako, gledano prema podacima pojedinih kompanija i djelatnosti u SAD-u, radne snage nedostaje u svim područjima.
Jedan od razloga rasta inflacije u području usluga je nedovoljan broj radnika na aerodromima, hotelima, restoranima, kaže Cohen.
"Proveo sam dosta vremena promatrajući i drugu stranu spektra. Imamo li dovoljno novih znanstvenika? Inženjera? Novih liječnika? Ne, nemamo. Imajte na umu da također morate stvoriti cjevovod, zar ne?
Učenici koji su sada maturanti buduća su skupina znanstvenika, inženjera i liječnika. I trenutno ne radimo baš dobar posao s njima što se tiče njihovih vještina", kaže te dodaje da se obećanje "američkog sna" mora definirati odnosno, da se potrebno zapitati: Je li svakoj generaciji bolje nego prethodnoj? Ima li svaka porodica u SAD-u priliku biti bolja od svojih roditelja?
Kao izlaz iz takve situacije predlaže usredotočenost na industrije koje mogu stvoriti dobro plaćene poslove, kako bi se zaštitili radnici.
Napominje da standardna uloga državnog protekcionizma, primjerice kroz carinski sistem, nije dovoljna kako bi željene industrije stvarale radna mjesta.
Rast inflacije
Na kraju, dodaje da je snaga ekonomskog rasta i dugoročnog prosperiteta ljudi uveliko povezana sa zdravljem srednje klase i s primjerenim povećanjem plaća u takvim porodicama te da je rast inflacije razotkrio u kojim područjima postoje problemi, a u kojim područjima se nameću pitanja.
Pozdravlja rast plaća i veću fleksibičnost radnika u tome kako se žele ponašati. Ipak, upozorava da to nije krajnje rješenje te da će biti potrebno puno više vremena kako bi se riješio problem star 40 godina.
"Covid nam nije pokazao najgori mogući scenarij. Stvarno zabrinjavajuće bilo bi ponavljanje onoga što se dogodilo - da se to proširi većim dijelom svijeta, ali s daleko višom stopom smrtnosti i na kraju ubije mnogo ljudi.
Da ga kao društvo ne možemo obudzati i, osim što potencijalno uzrokuje mnogo smrti, da se ekonomija zaustavlja usljed haosa i karantina - ekstremnija verzija onoga što smo vidjeli tokom Covida", kaže Sam Bankman-Fried, suosnivač FTX-a, u svom osvrtu na temu kako bismo se trebali nositi s budućim pandemijama.
U retrospektivi je jasno, kaže Bankman-Fried, da nismo bili spremni za Covid - nije bilo koordinacije po pitanju toga kakav bi odgovor na pandemiju trebao biti.
"Pogledamo li gdje smo danas - nismo počeli implementirati nijednu od mjera koje smo trebali imati posljednji put. Najveći problem je što nismo naučili puno lekcija kao društvo.
"Kako Covid jenjava i kako naše ekonomske i monetarne protumjere jenjavaju, postaje jasno da zapravo nikada nismo spriječili ekonomski utjecaj Covida. Imao je ogroman negativan utjecaj.
Možete vidjeti nenadmašnu inflaciju. Možete vidjeti rastuće kamatne stope, pad privrede i pad tržišta — što na kraju sve potječe od Covida ili naših odgovora na njega, kako bismo pokušali ublažiti kratkoročni ekonomski učinak.
Kad se sve zbroji, potrošit ćemo desetine triliona dolara kao svijet pokušavajući se izboriti s posljedicama Covida. To je stvarno ogroman trošak i još uvijek nećemo biti gotovi. Otrežnjenje je vidjeti razmjere utjecaja Covid-a u kombinaciji s nerješavanjem problema.
Pad produktivnosti
I to s radnom snagom koja se uglavnom može vratiti na posao. Ako imate smrtonosniju vrstu virusa, može biti mnogo više briga oko povratka na posao i mogli bismo vidjeti dugotrajniji pad produktivnosti", upozorava Bankman-Fried.
Predlaže suzbijanje problema "u korijenu" kako bi se spriječilo da pandemija izmakne kontroli i da kasnije nije potrebno raditi teške kompromise.
"To znači da smo se umjesto raspravljanja o maskama trebali usredotočiti na to kako možemo uspostaviti dobru ventilaciju unutar zgrada kako bi se pandemije kroz njih znatno manje širile. To bi bio puno zdraviji fokus za nas kao društvo.
Imajući sisteme ranog otkrivanja, dobru ventilaciju u zgradama, zdravorazmski je cilj postići da "proboj" (virusa) ne postane pandemija. Da ne moramo gasiti ekonomiju, ljudi ne moraju umirati, ne moramo praviti kompromise. Da možemo danas potrošiti desetine milijardi dolara kako bismo kasnije uštedjeli desetke triliona dolara", kaže Bankman-Fried te naglašava kako je dobra vijest da je rješavanje problema pandemije "dvostranačno" odnosno, svima u interesu.
"Ono što sada vidimo je deglobalizacija. Vidimo kako nacionalne države gledaju unutar sebe i brinu se imaju li sposobnost uzdržavati same sebe", kaže uvodno u svom osvrtu na temu globalizacije Ken Moelis, osnivač i izvršni dirketor Moelis & Co navodeći kao karakterističan primjer Njemačku.
"Njemačka strategija do ovog trenutka bila je: SAD-u prepustiti svoju vojsku, Evropskoj uniji prepustiti upravljanje finansijama, Rusiji prepustiti opskrbu energijom, a Kini svoje krajnje tržište.
Bila je to potpuna globalizacija privrede. Ali kako se može vidjeti u ovom trenutku, mislim da su u velikoj nevolji", kaže Moelis.
Podsjeća da je tokom povijesti većina zemalja prepuštala u ruke trećoj strani dijelove privrede koji su bili važni za njihovu dobrobit - hrana i energija u tom su se smislu pokazale kao iznimno važne, pa tako sada svako društvo za sebe mora razmisliti o sljedećem pitanju: Jesam li "outsorceao" nešto što nije trebalo?
Neophodni resursi
Navodi kako SAD ima puno potrebnih resursa, primjerice zalihe hrane, a činjenica da ne postoji opskrba energijom "bila je izbor" koji se u bilo kojem trenutku može promijeniti.
"Njemačka se dovela u situaciju da nema zalihe energije. Isključila je svoju nuklearnu energiju. Tačno je u središtu, blizu rata i njegovih posljedica. Vidimo elemente deglobalizacije i njezinu cijenu za obične ljude.
Ako pogledate šta se događa u rusko-ukrajinskom ratu, mislim da se tamo događa više u smislu opskrbnih lanaca i osjećaja sigurnosti. Užasnut sam ratom i invazijom, ali mislim da će motivacija i obrazloženje te ono što se događa istaknuti ljudima: Mogu li osigurati ono osnovno?
Svaka će država krenuti u zaštitu svojih građana. I kao rezultat toga, mogla bi se deglobalizirati u nadolazećem periodu", smatra Moelis.
Napominje da su hrana, grijanje i struja nužne stvari koje probijaju cjenovni plafon. Smatra kako će SAD taj problem riješiti, makar kroz nekoliko godina, ali naglašava da nemaju svi taj izbor te da je u ostatku svijeta mnogo teža situacija.
Navodi primjer Afrike koja se u potpunosti oslanja na ukrajinska polja pšenice te ističe kako je na Šri Lanki bilo potrebno "devet obroka da vrlo nesretno građanstvo poduzme izvnaredne mjere kako bi osiguralo egzistencije svojih obitelji".
Troškovi energije
"Ogroman dio društva pokušava doseći srednju klasu. Ako im dramatično povećamo troškove energije, neće biti sretni zbog toga. Mislim da je Arapsko proljeće u osnovi počelo zbog cijena hrane. Osnovni instinkt je hraniti se, grijati, oblačiti i brinuti za svoju obitelj", kaže Moelis.
Napominje kako će neki američki politički potezi imati vrlo dugoročne posljedice te kao primjer navodi zamrzavanje bankovnih rezervi Rusije, što će velik broj ministara finansija natjerati na razmišljanje o sigurnosti državne imovine.
"Mnogi su me ljudi pitali: Šta da radim sa svojom imovinom u Kini? Šta da radim sa svojom imovinom u Hong Kongu? Mnogo je zapadnih ulaganja u Hong Kong - šta se događa ako završimo u sličnoj nesuglasici ili sukobu; podliježe li ta imovina trenutnom napuštanju?
To su pitanja koja će si svi postaviti, bez obzira govorili o njima puno ili ne. Ne kažem da ćemo ići na 100-postotno ulaganje u vašu zemlju. Ali čovječe, premija rizika je značajno porasla", kaže Moelis.
Uvjeren je da SAD ima dobru poziciju, ali brine ga opasnost od revolucije u zemljama gdje populacija nema kontrolu nad svojom hranom i energijom kao i što bi se moglo dogoditi ako nafta i plin dosegnu 200 dolara po barelu te ako se prekine posredovanje u opskrbi hranom.
Mogle bi to biti posljedice koje nismo vidjeli, smatra on.
"Što se svijet brže usredotoči na to i prizna da se mora opskrbiti i biti neovisan o globalnoj trgovini, to bolje za njegovo stanovništvo", zaključuje Moelis.
