Kod nekih ljudi hladan vjetar, prohladan bazen ili čak čaša s ledom u ruci mogu izazvati reakciju koja izgleda dramatično, peče, svrbi i širi se brže nego što očekujete. Ne radi se o "razmaženoj koži" niti o običnoj preosjetljivosti, već o urtikariji na hladnoću, stanju u kojem tijelo na hladni podražaj reaguje otpuštanjem histamina, kao da se brani od napada.
Najčešće se javlja kod djece i mlađih odraslih osoba, ali to ne znači da su ostali pošteđeni. Neko će imati samo par crvenih pečata na rukama, a neko može doći do situacije koja zahtijeva hitnu pomoć. Upravo zato je važno da se ova tema ne svodi na "ma to ti je od zime", jer kod manjeg broja ljudi problem može biti izuzetno ozbiljan.
Simptomi se obično javljaju u roku od nekoliko minuta nakon izlaganja hladnoći, a zanimljivo je da se često pojačavaju baš kada koža počne da se zagrijava. Prvo primijetite crvenilo, zatim uzdignute plikove (koprivnjaču) ili fleke koje jako svrbe, a ponekad i otok.
Najveći rizici:
Hladna pića i hrana: Ako pojedete sladoled ili popijete hladno piće, može doći do oticanja usana, jezika ili ždrijela.
Kontakt sa smrznutim predmetima: Držanje hladnih predmeta može uzrokovati oticanje šaka.
Kupanje u hladnoj vodi: Ovo su najopasnije situacije jer je izložena velika površina tijela, što može dovesti do sistemske reakcije – otežanog disanja, vrtoglavice, nesvjestice i anafilaktičkog šoka.
U pozadini je reakcija mastocita, ćelija imunog sistema u koži koje pod uticajem hladnoće oslobađaju histamin. Rezultat je širenje krvnih sudova i povećana "propustljivost", pa se pojavljuju crvenilo, otok i intenzivan svrab. Tijelo jednostavno pretjera u odbrani, iako realne prijetnje nema.
Dijagnoza je obično jednostavna. Alergolog ili dermatolog koristi provokacijski test: na kožu podlaktice se na nekoliko minuta stavi kocka leda, te se posmatra da li će se nakon uklanjanja pojaviti tipični osip.
Pošto ne postoji jedan lijek koji trajno briše problem, osnova je prevencija:
Slojevito oblačenje: Zaštitite se šalom, kapom i rukavicama.
Oprez sa hranom: Izbjegavajte ledena pića i veoma hladnu hranu.
Antihistaminici: Kod nekih ljudi preventivno uzimanje antihistaminika prije izlaganja hladnoći može ublažiti reakciju (uz konsultaciju s ljekarom).
Adrenalin: Osobe koje su imale teške sistemske reakcije moraju uvijek nositi autoinjektor adrenalina.
Dobra vijest je da kod približno polovine oboljelih stanje s vremenom spontano nestane, obično u periodu od pet do šest godina.
Zimi koža trpi dvostruki udarac, hladnoću vani i suh zrak unutra.
Izbjegavajte vrelu vodu: Dugi, vreli tuševi isušuju kožu; koristite mlaku vodu i uljne kupke.
Hidratacija: Odmah nakon tuširanja nanesite bogatiji balzam kako biste "zaključali" vlagu.
Materijali: Birajte pamuk, svilu ili bambus kao prvi sloj do kože, jer vuna i sintetika mogu dodatno iritirati osjetljiva mjesta.
Kada hitno potražiti pomoć? Ako primijetite oticanje jezika ili grla, otežano disanje, jaku vrtoglavicu ili gubite svijest, odmah pozovite hitnu pomoć. Za hronične probleme koji se ponavljaju svake zime, obavezno zakažite pregled kod dermatologa.