O imunitetu danas govorimo više nego ikada ranije. Pandemija koronavirusa naučila nas je novim pojmovima: T-ćelije, antitijela, citokini… Iza svih tih termina krije se jedna jednostavna istina: imuni sistem, odnosno imunitet, naša je lična vojska, sofisticirani mehanizam koji nas svakog dana štiti od nevidljivih neprijatelja.
Šta je ustvari imunitet?
Imunitet nije jedna stvar niti jedan organ. To je mreža ćelija, tkiva i organa koji zajedno rade kako bi prepoznali, zaustavili i uništili bakterije, viruse, gljivice i parazite.
Njegova snaga ne zavisi samo od genetike, već i od načina na koji živimo, koliko ga čuvamo i da li mu dozvoljavamo da radi svoj posao.
Prva linija zaštite su koža i sluzokoža. One su poput zida koji sprječava ulazak patogena u organizam. Svaka rana, posjekotina ili oštećenje kože otvara vrata infekcijama. Zato nije slučajno što su zdrava koža, vlažne sluzokože i očuvana crijevna barijera temelj jakog imuniteta.
Tjelesne tečnosti (suze, znoj, pljuvačka i sluz) nisu beznačajne. One ispiraju klice, ali sadrže i enzime koji ih direktno uništavaju. Kada je organizam iscrpljen i dehidriran, i ova odbrana slabi.
Druga tajna: Imunitet stalno patrolira
Čim neki mikroorganizam ipak uspije ući u tijelo, aktivira se urođeni imunitet, brza, instinktivna reakcija. Specijalne ćelije poput fagocita i prirodnih ćelija ubica odmah prepoznaju uljeze, „proždiru“ ih ili uništavaju zaražene ćelije. Upravo zato se često ne razbolimo, iako smo bili izloženi virusu.
Upala, otok, crvenilo i temperatura nisu neprijatelji. To su znaci da imuni sistem radi. Oni pomažu tijelu da ograniči širenje infekcije i dovede pomoć tamo gdje je najpotrebnija.
Treća tajna: Imunitet ima pamćenje
Ako se patogen pokaže upornim, u akciju stupa stečeni imunitet, precizniji i „pametniji“ dio odbrane. Tada B-ćelije stvaraju antitijela, a T-ćelije prepoznaju i uništavaju zaražene ćelije. Ovaj proces je sporiji, ali daleko efikasniji.
Najveća prednost stečenog imuniteta je pamćenje. Nakon preležane bolesti ili vakcinacije, u tijelu ostaju memorijske ćelije. One omogućavaju da pri sljedećem susretu s istim virusom reagujemo brzo i snažno, često bez ikakvih simptoma. Upravo tu leži odgovor zašto neke bolesti preležimo samo jednom.
Četvrta tajna: Imunitet mora biti u ravnoteži
Jak imunitet ne znači agresivan imunitet. Kada sistem pretjera, dolazi do alergija i reakcija na inače bezopasne supstance. Kada ne reaguje dovoljno, nastaju imunodeficijencije. A kada pogriješi metu i napadne vlastite ćelije, razvijaju se autoimune bolesti.
Zato je najvažnija riječ kada govorimo o imunitetu – ravnoteža.
Kako se imunitet zaista jača?
Ne postoji čarobna pilula. Tajna jačanja imuniteta krije se u svakodnevnim navikama:
- kvalitetnom snu, jer se imune ćelije tada obnavljaju
- raznovrsnoj ishrani koja hrani i imuni i digestivni sistem
- kretanju, koje pokreće limfu i pomaže imunim ćelijama da „patroliraju“
- smanjenju hroničnog stresa, jer on dugoročno slabi imuni odgovor
Imunitet ne traži da ga forsiramo – traži da ga ne ometamo.