Turističke brojke Austrije u 2020. godini pomalo ostavljaju ljubomornima, jer je zemlja bez sunca I mora, malo udaljena od Mediterana.
Kako piše Jutarnji, Hrvatska je u svojim povicima kako je lani bila najbolja na Mediteranu zaboravila pogledati kako je u komšiluku, a pomalo bi, kako kažu, turističke brojke trebalo pomalo da ih ostavite barem ljubomornima.
Bez mora i puno sunca, u koju se ponajprije odlazi na skijanje, jodla u planinama ili se iskoriste kakva tri dana city breaka u Beču. Ta destinacija je lani, dok je u Hrvatskoj bio 50, zabilježila pad broja noćenja od samo 35 posto te jednak pad prihoda od turizma, čime su se svrstali praktično u sam vrh turističkih rezultata ostvarenih u doba pandemije u Evropi.
Jedan do ozbiljnijih razloga za ostvarenje tako nadmoćnog rezultata leži u činjenici da je Austrija uspješno razvila dvije sezone - ljetnu i zimsku u kojoj je prva, iako je riječ o zemlji bez mora, značajnija od zimske kad je riječ o dolascima i noćenjima.
Dodatna infrastruktura
"Iako postoje razlike koje se ogledaju u tome da je ljetna snažnija u pogledu broja turista, a zimska važnija u pogledu prihoda, jasno je da je Austrija i prošle godine odradila godinu s dvije sezone te s relativno dobrom posezonom, uz snažan izostanak poslovnih putovanja, koja su pogodila gradske destinacije, a posebno Beč kao jednu od globalno najjačih destinacija kongresnog turizma", napominje globalni direktor turističkog savjetovanja u Horwath HTL-u Siniša Topalović.
Za razvoj uspješne cjelogodišnje sezone u Austriji posebno je zaslužan trend ulaganja u dodatnu infrastrukturu, posebno zimske resorte koji su mukotrpno radili na diverzifikaciji ponude, a sve kako bi svojim gostima imali što ponuditi i u ljetnim mjesecima - od planinarenja, bicikliranja, brdskog bicikliranja do različitih drugih fitness opcija.
Upravo zahvaljujući dodatnim ulaganjima, mnoge su se inače poznate zimske destinacije tokom godina uspješno transformirale u glavna ljetna odredišta pa tako u top ten austrijskih turističkih tržišta danas uglavnom spadaju destinacije koje izuzetno dobro posluju i ljeti i zimi, poput Söldena, Saalbach-Hinterglemma, Mittelberga ili Schladminga.
Nije ni čudno da kriva sezonalnosti austrijskog turizma, i u 2019, a posebno u 2020. godini, stoga znatno manje varira od krivih brojnih drugih evropskih turističkih destinacija, s vrhuncem u februaru, julu, avgustu i decembru.
"Upravo zbog činjenice da se ne temelji isključivo na konceptu sunca i mora, Austrija ima razvijen turistički proizvod diverzificiran na različite regije i različite destinacije, što je sasvim sigurno pridonijelo brzoj aktivaciji u vrijeme pandemije", napominje za Jutarnji Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu.
Ali za dobre rezultate, i puno više od cjelogodišnjeg turizma, u Austriji je ipak važnija konkurentnost njihova hotelskog tržišta.
Kako objašnjava Topalović, u strukturi noćenja, najviše ih se realizuje upravo u hotelskom smještaju, i to najviše u hotelima kategorije 4 i 5 zvjezdica, potom slijede niže kategorije hotela, a noćenja u privatnom smještaju ostvaruju najslabiji rezultat.
Pokazuje to i analiza tržišta - godišnja popunjenost hotelskog smještaja već je godinama iznad 70 posto, kontinuirano im raste broj ležajeva u kategoriji pet zvjezdica, a pada u kategoriji tri zvjezdice, ima šest puta veći udio hotelskih brendova od Hrvatske, od kojih se više od 80 posto odnosi na međunarodne brendove.
Sve to i te kako je pridonijelo da je Austrija, osim kad je riječ o broju noćenja, manji pad od konkurencije zabilježila i u ukupnim godišnjim prihodima u pandemiji.
"Dakle, i uz sniženje prosječne cijene, i uz manju zauzetost kapaciteta, prosječna potrošnja gostiju je u Austriji i u kriznoj godini bila veća od destinacija koje odlikuje visok udio smještajnih kapaciteta niže cijene, poput privatnog smještaja ili kampova, i kvalitete kao što je slučaj Hrvatske.
Pritom, opet treba posebno istaknuti činjenicu da je Austrija i u smislu prihoda imala dva talasa potražnje - ljetni i zimski, a Hrvatska je, nažalost, zakinuta i u pogledu ovisnosti o samo jednom dominantnom turističkom proizvodu, ali i domaćoj potražnji znatno niže prosječne kupovne moći u odnosu na austrijsku - kaže Topalović.
Vidi se to i u usporedbi noćenja i prihoda tih dviju zemalja: i dok je Austrija u odnosu na Hrvatsku lani napravila 80 posto veći turistički promet u noćenjima, njihovi prihodi od turizma hrvatske su premašili za čak 260 posto, što svjedoči kako Austrija, laički rečeno, ima gotovo četiri puta konkurentniji turistički proizvod od Hrvatske.
Komparativne prednosti
Domaće potražnja je treća od komparativna prednost austrijskog tržišta u odnosu na hrvatsko.
"I dok domaće tržište u Hrvatskoj zauzima udio od samo 13 posto, ono je u pretpandemijsko doba u Austriji bilo dvostruko jače, dakle 26 posto, a u pandemijskoj godini zabilježilo je pad od samo 20 posto", otkriva Tutek.
Noćenja iz Austrija i Njemačke, objašnjava Tutek, tako su u 2020. godini činila čak 70 posto ukupnih noćenja u toj zemlji, s njemačkim posjetiocima koji izvan pandemije čine 37 posto, a prošle godine čak 40 posto svih noćenja.
"Naše istraživanje u Austriji u vrijeme prvog lockdowna pokazalo je da je već za vrijeme trajanja mjera dio austrijskih turista bio osviješten o opciji ostanka kod kuće i pomoći domaćoj privredi zbog čega se neke regije, poput Koruške, ostvarile i rast u odnosu na prijašnje godine.
Hrvatska se u tom smislu ipak manje može osloniti na domaću potražnju, a lani nam je onda još sezona naglo bila prekinuta u kolovozu zbog gubitka kontrole nad epidemiološkom situacijom, za razliku od austrijske koja je normalno funkcionirala do drugog lockdowna krajem listopada" objašnjava Tutek.
Limitirana aktivnost
"Austrija je u prvoj polovini godine snažno limitirala turističku aktivnost, tako da su rezultati za prvih pet mjeseci još lošiji nego za prvih pet mjeseci 2020. godine, ali s prvim popuštanjem mjera pokazala se i snažna reakcija tržišta koja se ogleda u brzom rastu potražnje. U tom smislu, u slučaju relativno stabilne situacije i izostanka novih zatvaranja, realno je očekivati nastavak snažnog i brzog oporavka potražnje i godišnjeg rezultata koji bi mogao biti znatno bolji nego 2020. godine, objašnjava stručnjak.
