Ako vam i najjednostavnije jutarnje odluke, poput odabira odjeće, odjednom postaju preteške, to bi mogao biti znak emocionalne iscrpljenosti, upozorava psihologinja dr. Julie Smith.
Riječ je o stanju koje se često pogrešno pripisuje svakodnevnom stresu, iako može biti rani pokazatelj ozbiljnijeg problema, izgaranja na poslu, poznatog kao burnout.
Dr. Smith, koja vodi privatnu praksu u engleskom Hampshireu i ima milione pratilaca na društvenim mrežama, nedavno je objasnila razliku između uobičajenog stresa i emocionalne iscrpljenosti. Naglasila je da emocionalna iscrpljenost nije dijagnoza sama po sebi, već emocionalno stanje koje signalizira da se osoba približava granici izdržljivosti.
„To je onaj osjećaj težine i nelagode koji se javlja već ujutro. Stvari koje ste prije obavljali bez razmišljanja odjednom postaju neizdržive. Ljudi često primjećuju da se više ne mogu koncentrisati, što utiče i na donošenje najmanjih odluka, čak i na to što će obući“, objašnjava ona.
Izgaranje, koje je prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija, opisuje se kao stanje fizičke, mentalne i emocionalne iscrpljenosti. Psihologinja ističe da se tada može pojaviti snažan nagon za izbjegavanjem obaveza i „bijegom“ od svakodnevice.
„Ljudi počinju odgađati zadatke koje bi inače bez problema riješili. Obaveze se gomilaju, osjećaj preopterećenosti raste, a istovremeno se javlja potreba da se emocije otupljuju. To se često manifestuje kroz prejedanje, konzumaciju alkohola ili drugih supstanci. Sve što ima potencijal ovisnosti u takvom se stanju može dodatno pojačati“, rekla je dr. Smith.
Dr. Smith stres upoređuje s tintom koja se polako ulijeva u akvarij, stresori su svuda oko nas i postepeno zamućuju cijeli sistem. Iako se tokom godišnjeg odmora može činiti da smo u „novom akvariju“, po povratku kući često se vraćamo u iste okolnosti koje su nas iscrpile.
Zato, kaže ona, nije dovoljno samo uzeti pauzu, već je ključno preispitati šta je u životu dugoročno neodrživo. Savjetuje pristup „gurati tamo gdje se može“, odnosno prvo se pozabaviti manjim izvorima stresa kako bi se smanjilo ukupno opterećenje.
Dugotrajni stres može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, uključujući povećan rizik od srčanog udara i debljanja. Najčešći fizički simptomi uključuju:
- Bolove u prsima
- Glavobolje
- Bolove u mišićima
Razlog tome je pojačano lučenje hormona kortizola i adrenalina, koji uzrokuju sužavanje krvnih sudova, zbog čega srce mora jače raditi, što dovodi do lupanja srca i povišenog krvnog pritiska.
Stručnjaci naglašavaju da emocionalna iscrpljenost i osjećaj da se više ne može izdržati nisu prolazne „modne riječi“, već stvarna iskustva koja zahtijevaju ozbiljan pristup. Ako se prepoznaju na vrijeme i na njih se adekvatno reaguje, oporavak je moguć i znatno brži.