Tim astronoma je 16. aprila 2025. godine objavio da su, proučavajući planetu u orbiti oko druge zvijezde, pronašli dokaze o postojanju neočekivanog gasa u njenoj atmosferi. Na Zemlji, taj gas – poznat kao dimetil-sulfid – uglavnom proizvode živi organizmi.
Posmatranje planet K2-18b putem teleskopa James Webb
U aprilu 2024. godine, svemirski teleskop James Webb posmatrao je matičnu zvijezdu planete K2-18b gotovo šest sati. Tokom tog perioda, planeta je prolazila ispred zvijezde, a svjetlost zvijezde filtrirala se kroz njenu atmosferu, noseći "otisak prstiju" molekula u atmosferi do teleskopa, piše Science Alert.
Upoređujući te otiske sa 20 različitih molekula koje su potencijalno mogle biti prisutne u atmosferi, astronomi su zaključili da se najsličniji signal poklapa s gasom koji je na Zemlji snažan indikator života.
Naučna pozadina otkrića
Ja sam astronom i astrobiolog koji proučava planete izvan našeg Sunčevog sistema i njihove atmosfere. U svom radu pokušavam shvatiti koje planete u blizini možda imaju uslove pogodne za život.
K2-18b: tajanstveni svijet
Da bismo razumjeli značaj ovog otkrića, moramo se upoznati s neobičnim svijetom u kojem je pronađen. Planeta nosi naziv K2-18b, što znači da je to prva planeta otkrivena u 18. planetarnom sistemu misije NASA K2. Astronomi koriste oznaku "b" za prvu planetu u sistemu kako ne bi došlo do zabune sa samom zvijezdom.
K2-18b se nalazi nešto više od 120 svjetlosnih godina od Zemlje – što je, gledano u galaktičkom mjerilu, gotovo u našem "komšiluku".
Planetarne karakteristike
Iako astronomi znaju vrlo malo o K2-18b, jedno je jasno: ona nimalo ne liči na Zemlju. Naime, planeta je otprilike osam puta masivnija od Zemlje i ima volumen oko 18 puta veći. To znači da joj je prosječna gustina upola manja od Zemljine. Drugim riječima, mora sadržavati mnogo vode – koja nije naročito gusta – ili imati ogromnu atmosferu, koja je još rjeđa.
Astronomi vjeruju da bi ovaj svijet mogao biti manja verzija Neptuna, poznata kao mini-Neptun, ili možda stjenovita planeta bez vode ali s masivnom atmosferom od vodonika – tzv. gasni patuljak.
Mogući "hicejski" svijet
Još jedna mogućnost, koju je nedavno predložio astronom sa Univerziteta Cambridge Nikku Madhusudhan, jeste da se radi o tzv. "hicejskom" svijetu (eng. hycean world).
Ovaj izraz označava planete koje imaju globalne okeane dublje od Zemljinih, bez kontinenata, a prekrivene su gustim atmosferama bogatim vodonikom koje se protežu na hiljade kilometara visoko.
Iako astronomi još nisu sigurni da hicejski svjetovi zaista postoje, modeli koji predviđaju njihov izgled veoma dobro se podudaraju s ograničenim podacima koje su teleskopi poput James Webba prikupili o planeti K2-18b.