Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na nastavak mirovnih pregovora s Ukrajinom u trenutku kada se Rusija suočava s rastućim problemima na bojištu i sve snažnijim udarima na svoju infrastrukturu.
Putinov poziv na pregovore nije znak snage, nego pokazatelj da Moskva osjeća posljedice ukrajinskih napada na energetsku i logističku infrastrukturu te da rat ulazi u novu fazu, navodi se u analizi The Independenta.
Posljednjih mjeseci pojačani su ukrajinski napadi na ruske rafinerije, skladišta goriva i prometne pravce prema okupiranim područjima, zbog čega ruske vlasti sve češće upozoravaju na posljedice tih udara za svakodnevni život i privredu.
Sam Putin je ove sedmice izjavio da su napadi na rusku energetsku i logističku infrastrukturu pokušaj destabilizacije društva, dodajući: "Rusija je, kao što smo više puta rekli, spremna za mirovne pregovore s Ukrajinom".
Promjene u odnosu Washingtona prema Moskvi
Posljednjih mjeseci značajno se promijenila dinamika odnosa između Washingtona i Moskve. Iako je američki predsjednik Donald Trump ranije često zauzimao stavove koje su evropski saveznici doživljavali kao naklonjene Rusiji, posljednji razvoj događaja pokazuje određeno udaljavanje od Kremlja.
Ruski dužnosnici su posljednjih dana otvoreno izražavali nezadovoljstvo američkom politikom, tvrdeći da Washington odstupa od ranijih razumijevanja i sve se više približava stajalištima evropskih saveznika.
Krim među najteže pogođenim područjima
Posebno težak položaj vlada na okupiranom Krimu. Vlasti u Sevastopolju, sjedištu ruske Crnomorske flote, ove su sedmice uvele niz izvanrednih mjera, uključujući ograničenja rada trgovina i javnog prijevoza.
Ukrajinski napadi na energetsku i prometnu infrastrukturu dodatno otežavaju opskrbu poluotoka, koji Rusija smatra jednim od svojih najvažnijih strateških dobitaka.
The Independent ocjenjuje da se pred Ukrajinom i njenim zapadnim partnerima otvara prilika za dodatno jačanje pritiska na Rusiju.
Umjesto zamrzavanja sukoba ili povratka pregovorima pod ruskim uslovima, sugerišu nastavak podrške Kijevu s ciljem daljeg slabljenja ruskih logističkih i vojnih kapaciteta.
Prema njihovoj procjeni, ozbiljniji poremećaj ruskih vojnih operacija mogao bi izazvati političke posljedice i unutar same Rusije, naročito u pojedinim republikama koje podnose velik teret ratnih gubitaka.
Saveznici Ukrajine, zaključuje se, ne bi trebali pristati na pregovore koji bi uključivali ukrajinsku neutralnost, trajno ograničavanje njene vojske ili priznanje teritorijalnih gubitaka.