Iako se dugo govori o ubrzanom topljenju leda na Antarktiku, nova analiza pokazuje da se slika trenutno ipak komplikuje, barem kratkoročno. Najnoviji podaci ukazuju da je najveća ledena masa na planeti od 2020. godine u fazi blagog rasta, uprkos stalnim gubicima leda koji završava u okeanima.
Prema podacima Danskog meteorološkog instituta (DMI), koji je učestvovao u studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, ovaj privremeni porast objašnjava se povećanim snježnim padavinama nad Antarktikom. Iako se led i dalje gubi u kontaktu sa okeanom, veće količine snijega u velikoj mjeri nadoknađuju taj gubitak, što dovodi do rasta ukupne ledene mase u posljednjih nekoliko godina.
Ovakav razvoj nije neočekivan
Stručnjaci objašnjavaju da ovakav razvoj nije slučajan. Kako se atmosfera zagrijava, ona može zadržati više vlage, što povećava mogućnost jačih snježnih padavina. Upravo to se sada, prema istraživanju, dešava nad ledenim pokrivačem Antarktika.
Međutim, naučnici upozoravaju da je riječ o veoma nestabilnoj ravnoteži. Klimatska naučnica Ruth Mottram ističe da su promene izuzetno osjetljive i da mali pomaci u atmosferi ili okeanima mogu brzo promijeniti trenutni trend.
"Hodamo po ivici noža"
"Ovo je veoma osjetljiva ravnoteža. Snijeg trenutno nadoknađuje gubitke, ali hodamo po ivici noža", navodi Mottram, upozoravajući da bi i male klimatske promjene mogle preokrenuti situaciju.
Studija se zasniva na satelitskim mjerenjima Zemljinog gravitacionog polja, što je omogućilo precizno praćenje promjena u ukupnoj masi leda. Ovi podaci su zatim kombinovani sa regionalnim klimatskim modelima i globalnim vremenskim podacima kako bi se izračunalo koliko se leda dodaje kroz snježne padavine, a koliko se gubi.
Dodatno, satelitska posmatranja pokazuju i značajno smanjenje morskog leda oko Antarktika. Istraživači navode da je upravo ta promjena uticala na lokalne uslove, uključujući povećanje zimskih snježnih padavina, jer otvorena vodena površina omogućava više isparavanja koje se kasnije vraća u vidu snijega.
I najmanje promjene mogu imati globalne posljedice
Klimatski naučnik Abraham Torres objašnjava da se upravo zbog toga u modelima vidi porast snježnih padavina tokom zime. Ipak, stručnjaci naglašavaju da i najmanje promjene na Antarktiku mogu imati globalne posljedice, poput porasta nivoa mora, ali i promjena morskih struja i jačine oluja širom svijeta.
Na kraju, istraživači upozoravaju da ovaj privremeni porast snijega ne mijenja dugoročni trend. Prema njihovim zaključcima, on ne zaustavlja globalno povećanje nivoa mora koje se i dalje očekuje u narednim decenijama.