Za kinesko vodstvo jedno je sigurno: koronavirus, koji je odgovoran za svjetsku pandemiju, ne potječe iz Kine. Ono smatra da je on u Kinu stigao iz inozemstva, vjerovatno za vrijeme vojnih svečanosti u oktobru 2019. u Wuhanu. I zato je baš tamo, prema tumačenju Pekinga, izbila prva masovnija zaraza.
To se ne može posve isključiti. Na kraju krajeva, u Italiji je prvi slučaj zaraze koronavirusom vjerovatno zabilježen još u novembru 2019., o čemu je nedavno objavljena i jedna studija. No istodobno su postojala i izvješća o slučajevima u Kini, koja je pak državno vodstvo držalo u tajnosti.
Izvještaji o tom ranom izbijanju zaraze rado bi si pogledao i tim stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kojem je, nakon višemjesečnog otezanja, dopušten dolazak u Kinu radi istraživanja porijekla novog koronavirusa. Oni su, doduše, sada počeli s radom, ali samo virtualno, budući da najprije moraju dvije sedmice provesti u karanteni u jednom hotelu u Wuhanu, piše DW.
Nema posjeta Institutu za virologiju
Međunarodni stručnjaci su u stvari željeli posjetiti i ugledni Institut za virologiju u Wuhanu, koji je postao poznat po svojim istraživanjima virusa kod šišmiša. A koji se već duže navodi kao mogući izvor širenja zaraze.
No kineske vlasti su te tvrdnje odbacile kao „čiste špekulacije" i naglasile da u tom laboratoriju vrijedi visoki stupanj sigurnosti, pa je njegova povezanost s izbijanjem zaraze zato nemoguća. U skladu s time nije planiran ni posjet međunarodnih stručnjaka Institutu za virologiju.
Ali jedan dokumentarni film, koji je na državnoj televiziji CCTV već prikazan 2017. godine, pokazuje koliko se ležerno pojedini suradnici Instituta ponašaju u radu s koronavirusima. Uoči dolaska tima WHO-a „Taiwan News" je još jednom izvijestio o tom dokumentarnom filmu, nakon što je državna cenzura u Kini na internetu izbrisala sve kritike na račun Instituta za virologiju.
Čudan odnos prema mjerama sigurnosti
U filmu je prikazana skupina naučnika okupljenih oko Shi Zhengli, poznate pod nadimkom „Bat Women", u potrazi za porijeklom SARS-a. Iako im je moralo biti jasno da šišmiši koje su pregledavali u sebi možda nose smrtonosne viruse, pojedini znanstvenici za vrijeme istraživanja u pećini u Yunanu nisu nosili zaštitnu opremu. Uhvaćeni šišmiši su pregledavani golim rukama, a bez zaštite je rukama uziman i izmet šišmiša, kao mogući izvor zaraze.
Virolog Cui Jiu je čak ispričao da ga je šišmiš ugrizao kroz tanke gumene rukavice. „Bio je to osjećaj poput uboda igle", rekao je. U filmu on pokazuje otečeno mjesto ugriza, dok glas iz pozadine iznosi činjenicu da šišmiši mogu prenijeti brojne viruse, među kojima i bjesnilo, pa se zato članovi istraživačkog tima prije uzimanja uzoraka cijepe protiv bjesnila.
Obična zaštita bi trebala biti dovoljna
Taj film nenamjerno pokazuje da se mjere sigurnosti baš ne poštuju kako treba ne samo prilikom istraživanja u pećini, nego i u laboratoriju. Pri ispitivanju uzoraka prikupljenih u Yunanu laboratorijski tehničari, doduše, nose rukavice i kute, ali ne nose pravu zaštitnu odjeću ili masku za lice.
Kako je izjavila stručnjakinja za šišmiše Shi Zhengli, „taj posao nije tako opasan kao što svi misle". Iako šišmiši u sebi nose brojne viruse, „vrlo je mala vjerovatnost direktne zaraze ljudi", kaže ona.
Pojasnila je da njezini suradnici, kada znaju da šišmiši na određenom mjestu u sebi nose virus koji bi mogao prijeći na čovjeka, provode veće mjere opreza, ali da se „u većini slučajeva primjenjuje samo obična zaštita".
Nove spoznaje o porijeklu?
Ponovo prikazana video-snimka ne pokazuje „nultog pacijenta" aktualne pandemije i nema jasnih spoznaja o porijeklu novog SARS-CoV-2 virusa. Ali otvara mnoga pitanja na koja bi sigurno i tim WHO-a želio pronaći odgovore. Šokira ležerni odnos prema sigurnosnim mjerama, jer naposljetku bi stručnjacima Instituta za virologiju u Wuhanu trebalo biti dovoljno dobro poznato da ti šišmiši u sebi mogu nositi krajnje agresivne viruse koji lako mogu prijeći na čovjeka.
Za stručnjake Svjetske zdravstvene organizacije sigurno bi bilo zanimljivo doznati je li ondje ipak došlo do zaraze, s obzirom na slabe zaštitne mjere. Je li znanstvenik kojeg je ugrizao šišmiš imao neke simptome? Je li uopće testiran na koronaviruse i antitijela protiv takvih virusa?
Zajednički spriječiti nove pandemije
U svibnju 2020. sve 194 članice WHO-a su odlučile da će se provesti neovisno istraživanje porijekla koronavirusa. I Kina je to podržala. No onda je mjesecima blokirala istragu. Iako je na kraju mogao odlučivati o svakom pojedinom od deset članova međunarodnog tima, Peking se uoči te misije nije pokazao stvarno kooperativnim.
U skladu s time, niko nema prevelika očekivanja od ovog putovanja stručnjaka, pa ni znanstvenici iz cijelog svijeta koji sudjeluju u njemu. Još je potpuno nejasno što njihovi kineski kolege smiju reći i što će međunarodni tim na kraju smjeti vidjeti.
Upravo s obzirom na buduće pandemije u interesu međunarodne zajednice, pa i Kine, trebalo bi biti da se dozna više o porijeklu aktualnog virusa. Pri tome se ne radi o pronalaženju krivca, nego o učinkovitoj zaštiti od smrtonosnih zoonoza koje se samo jednim ugrizom mogu zastrašujuće brzo pretvoriti u globalni problem.
