Visoki zvaničnici u ruskom Ministarstvu finansija i centralnoj banci upozorili su predsjednika Vladimira Putina da su troškovi rata u Ukrajini postali neodrživi.
Prema informacijama Bloomberga, finansijski stručnjaci su savjetovali Kremlj da sadašnji nivo planiranih izdvajanja za odbranu nosi rizik opasnog povećanja budžetskog deficita. Upozoravaju da, bez značajnijih ušteda, ruske javne finansije neće moći izdržati još dugo, te predlažu da se prostor za rezove traži upravo u izdacima za vojsku.
Podjela u Kremlju: Ministarstvo odbrane traži još novca
Međutim, u Ministarstvu odbrane i dijelu Kremlja vlada potpuno suprotno mišljenje. Oni insistiraju na zaštiti vojnog budžeta i tvrde da bi smanjenje izdataka teško pogodilo rusku ekonomiju jer ogroman broj preduzeća direktno zavisi od vojne industrije.
Štaviše, izvori bliski ruskoj vladi tvrde da Ministarstvo odbrane traži i dodatno finansiranje kako bi se pokrio manjak koji bi ove godine mogao dosegnuti tri bilijuna rubalja (oko 36 milijardi dolara).
Putin je od Ministarstva finansija zatražio da prvo pronađe uštede u drugim dijelovima budžeta prije nego što se uopšte posegne za rezovima u odbrani. O opsegu eventualnih rezova odlučivaće isključivo on, budući da se nijedna važna odluka ne donosi bez njegovog odobrenja.
Ekonomija na rubu recesije i strah od hiperinflacije
Ministarstvo privrede snizilo je prognozu rasta za 2026. godinu sa 1,3 na svega 0,4 posto, a budžetski deficit nastavlja ubrzano rasti. U prva četiri mjeseca godine dosegnuo je 5,9 bilijuna rubalja, odnosno 2,5 posto BDP-a, što je oko 50 posto više od planiranog za čitavu godinu.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se planovi o smanjenju vojnih izdataka u drugoj polovini godine nisu ostvarili zbog nastavka sukoba. Čak ni rast cijena nafte na globalnom tržištu, izazvan krizom na Bliskom istoku, neće biti dovoljan za rješavanje problema, jer bi cijena morala dugoročno ostati iznad 100 dolara po barelu kako bi pokrpila rupe u javnim finansijama.
Sve veća državna potrošnja i topljenje sredstava iz Nacionalnog fonda blagostanja izazvali su paniku i među poslanicima. Valerij Gartung, predsjednik odbora za zaštitu tržišnog takmičenja u donjem domu parlamenta, podsjetio je na mračni period nakon raspada Sovjetskog Saveza:
„Šta ćemo sada uraditi? Hoćemo li štampati novac ili šta? Kao 1992. godine, kada su cijene rasle 30 posto svake sedmice? Svi razumijemo da to nije rješenje.”