Naučnici su razvili inovativnu aluminijsku strukturu koja može ostati na površini vode čak i nakon oštećenja, što otvara nove mogućnosti za razvoj tehnologija zasnovanih na energiji morskih valova i izdržljivih plutajućih platformi.
Prema pisanju "The New York Timesa", istraživački tim predvođen Chunleiom Guom, profesorom optike i fizike na Univerzitetu u Rochesteru, dizajnirao je uske aluminijske cijevi sposobne da unutar sebe zadrže mjehuriće zraka, omogućavajući im plutanje i u ekstremnim uslovima.
Studija je prošlog mjeseca objavljena u naučnom časopisu "Advanced Functional Materials".
Istraživači ističu da okeani predstavljaju ogroman, još nedovoljno iskorišten izvor energije te da bi ova tehnologija mogla doprinijeti efikasnijem prikupljanju energije iz morskih valova, ali i izgradnji dugotrajnije pomorske infrastrukture.
Cijevi, promjera oko pet milimetara, oslanjaju se na mikroskopske uzorke na površini koji odbijaju vodu, svojstvo poznato kao superhidrofobnost. Hemijskim nagricanjem sitnih udubljenja u aluminiju spriječeno je prodiranje vode, čime zrak ostaje zarobljen čak i kada je struktura probušena.
Laboratorijska testiranja pokazala su otpornost cijevi na koroziju i nakupljanje algi, uz zadržavanje plutanja u slanoj vodi i biološki aktivnim okruženjima. Numerički modeli ukazuju da bi višeslojni sklopovi mogli izdržati i vrlo zahtjevne okeanske uslove.
Stručnjaci ocjenjuju pristup obećavajućim, naglašavajući da bi ova tehnologija mogla predstavljati prekretnicu u razvoju izdržljivih plutajućih uređaja i sistema obnovljive energije dobijene od talasanja mora.
Ipak, istraživači navode da su potrebna dodatna testiranja u stvarnim uslovima prije šire primjene.