Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine na Izbornoj skupštini 20. decembra 2022. godine za dopisne članove izabrala je 11 profesora iz Bosne i Hercegovine. Među njima i profesore Fakulteta politčkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuka Ćurka i Asima Mujkića. U odjeljenjima društvenih i humanističkih nauka.
Tim povodom Fakultet političkih nauka organizirao je panel diskusiju “Mogućnost i budućnost Bosne i Hercegovine.
Nerzuk Ćurak: Ključni problem je što nemamo konsenzusa
Novoizabrani članovi ANUBiH predstavili su svoje referate nakon kojih su učesnici diskutirali o izazovima sa kojim se suočava BiH kao i potencijalnim razvojnim putevima države i društva.
U svom referatu Narezuk Ćurak je naglasio je da je današnja debata svjesno naslovljena odnosom mogućnosti i budućnosti Bosne i Hercegovine.
"Mi vidimo da su zgužvane i mogućnost i budućnost BiH, a ono što je zgužvano mora da se ispegla. Ja sam duboko uvjeren da BiH ima mogućnost. Iako ponekad ključni, prije svega politički intelektualni akteri, šalju besramne poruke o nemogućnosti Bosne i Hercegovine. Činjenica je da smo mi u Ujedinjeniom nacijama, stalno naglašavam da historija ne poznaje da je bez sporazuma neka država prekrižena iz UN-a. Tako da se samo radi o stvaranju vanjskopolitičkog kapaciteta da se konačno donese konsenzualna odluka da se gradi država. Nama to zaista nedostaje. Naš ključni problem je što nemamo konsenzusa u izgradnji države", kazao je Nerzuk Ćurak.
Kada se taj konsenzus postigne, bio on najminimalniji mogući, Ćurak smatra da će stvari krenuti nabolje. Ali da to ne zavisi samo od nas, već puno i od geopolitičkih okolnosti. A one u ovom trenutku nisu baš najsretnije.
"Moja glavna nada je da će se sačuvati i pobijediti liberalna demokratija, i da je to okvir u kojem možemo biti članica trans-atlanske alijanse. Smatram da je to najvažniji strateški cilj BiH i da ćemo nekada postići konsenzus o tome", kazao je Ćurak.
Asim Mujkić: Rat ipak nije uspio uništiti ono što ljude spaja
U svom referatu Asim Mujkić pažnju je posvetio “onim elementima kulturnog identiteta, koju bosanski ljudi sobom nose. Bez obzira na svoju nacionalnost i etničku pripadnost. Te pokušavaju identificirati one elemente na kojima se može i razmišljati i reflektirati o nekoj vrsti zajedničkog identiteta, u pluralu”.
"Mislim da rat, koliko god dugo da je trajao, i nakon što je prestao biti oružani, identitetski rat, nije uspio da uništi ono što ove ljude spaja. Te elemente moramo da identificiramo i dalje razvijamo, ne samo mi iz akademske zajednice, veći i drugi recimo u političkoj sferi", kazao je Mujkić.
