Kamena piramida u Meksiku, stara više od hiljadu godina, urušila se pod utjecajem ekstremnih vremenskih uslova, što stručnjaci povezuju sa sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena.
Tokom 2024. godine ova kamena piramida u saveznoj državi Michoacán nije izdržala pritisak dugotrajnih i obilnih kiša. U noći 29. jula, njen južni zid iznenada se urušio i pretvorio u gomilu kamenja.
Piramida je nekada bila jedan od najbolje očuvanih spomenika civilizacije kraljevstva Michoacán. Nalazi se u mjestu Ihuatzio, značajnom arheološkom lokalitetu koji osim piramide sadrži i drugu piramidu, kulu odnosno tvrđavu, kao i nekoliko grobnica.
Ovo područje su prije oko 1.100 godina naselile domorodačke zajednice koje su govorile nahuatl jezik. Kasnije je postalo važno središte naroda Purépeča, jedinog carstva koje Asteci nisu uspjeli osvojiti. Njihova kultura postoji i danas.
Iako je oštećena samo jedna piramida na lokalitetu, stručnjaci iz meksičkog Nacionalnog instituta za antropologiju i historiju (INAH) upozorili su da je najmanje šest stepenastih nivoa građevine u lošem stanju, uključujući vanjski zid, unutrašnju strukturu i potporne dijelove.
Kao glavni uzrok navode ekstremne vremenske prilike koje su prethodile urušavanju.
U julu 2024. godine, tokom najvećih ljetnih vrućina na sjevernoj hemisferi, veliki dio Meksika pogodile su obilne kiše i snažne oluje. Tome je prethodila jedna od najgorih suša u posljednjih 30 godina, kada su neke vodene površine potpuno presušile.
"Visoke temperature i posljedice suše izazvale su pukotine koje su omogućile prodor vode u unutrašnjost prehispanske građevine", naveli su iz INAH-a.
Nakon toga urušavanje je postalo gotovo neizbježno. Meksičke vlasti sada rade na obnovi i zaštiti ovog važnog kulturnog naslijeđa.
Stručnjaci upozoravaju da arheološka nalazišta širom svijeta sve više trpe posljedice klimatskih promjena. Ekstremne vremenske pojave, rast nivoa mora i promjene u količini padavina ugrožavaju brojne drevne spomenike.
Nedavna istraživanja pokazala su da klimatske promjene ubrzavaju propadanje drevnih pećinskih slika u Okeaniji, dok povećana količina padavina ugrožava historijske građevine u Evropi i Meksiku.
Prema riječima Taríyacuri Álvareza, pripadnika naroda Purépeča, njegovi preci bi urušavanje piramide u Ihuatziju protumačili kao loš znak.
On je na Facebooku napisao da se nešto slično dogodilo i prije dolaska evropskih osvajača, kada se vjerovalo da su bogovi nezadovoljni.
Samo nekoliko dana prije urušavanja meksičke piramide, srušio se i poznati Double Arch u američkoj saveznoj državi Utah, vjerovatno zbog promjena nivoa vode i erozije.
Ovakva mjesta kulturnog naslijeđa imaju neprocjenjivu vrijednost, a stručnjaci upozoravaju da je posebno teško gledati kako nestaju zbog klimatskih promjena koje je čovječanstvo ubrzalo vlastitim djelovanjem.