Udruženje berlinskih bolnica (BKG) upozorava na niz naizgled „neobjašnjivih incidenata“ u bolnicama i zdravstvenim ustanovama u glavnom gradu Njemačke. Incidenti uključuju upade dronova iznad bolničkih kompleksa, kibernetičke napade, provale, pa čak i podmetanje požara.
BKG navodi da njemačke sigurnosne i obavještajne službe neke od tih napada klasificiraju kao moguće akte hibridnog ratovanja. Zaštita zdravstvenih ustanova „više nije isključivo unutrašnja stvar bolnica, već zadatak koji se mora rješavati u saradnji sa sigurnosnim službama“, poručuju iz BKG-a za Deutsche Welle.
Iz sigurnosnih razloga, BKG je za DW saopćio da ne može precizirati u kojim su se ustanovama incidenti dogodili. „Rastuća hibridna prijetnja“ navela je udruženje da upozori berlinske bolnice na potrebu uspostavljanja efikasnih mehanizama samoodbrane.
U Berlinu postoji više od 80 bolnica, uključujući i Charité — najveću univerzitetsku bolnicu u Evropi, osnovanu 1710. godine, koja pruža sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu i provodi vrhunska istraživanja.
Eksplozije, paljevine, kibernetički napadi
U novembru je snažna eksplozija teško oštetila bolnicu Vivantes, a nekoliko sati kasnije izbio je požar na ulazu u Charité. U oba slučaja pogođeni su odjeli za liječenje onkoloških pacijenata. To je navelo državnu sigurnost da pokrene istragu zbog sumnje na politički motiviranu paljevinu.
Tokom ljeta prijavljeno je šest odvojenih požara u podrumu bolnice Bundeswehra (Bundeswehrkrankenhaus – BWK). Dnevnik Berliner Zeitung (BZ), pozivajući se na sigurnosne izvore, navodi da se spekulisalo o mogućoj vezi s liječenjem ukrajinskih vojnika u toj ustanovi.
Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) saopćila je za DW da „trenutno ne bilježi povećane (hibridne) aktivnosti stranih obavještajnih službi ili drugih institucija stranih sila u vezi s bolnicama“.
Međutim, BfV navodi da su bolnice posljednjih godina bile meta različitih grupa kibernetičkog kriminala te da se istražuje niz ransomware (ucjenjivačkih) napada u Njemačkoj, za koje se sumnja da iza njih stoje ruski kibernetički kriminalci.
„Sve su vidljiviji znakovi da se granica između kibernetičke špijunaže i kibernetičkog kriminala sve više briše. Direktna povezanost s ruskim državnim strukturama najčešće se ne može nedvosmisleno dokazati“, navodi se u saopćenju Službe za zaštitu ustava, koje prenosi Deutsche Welle.
Bolnice kao lake mete za ucjene i nasilje
Manuel Atug, osnivač udruženja AG Kritis, koje se bavi zaštitom kritične infrastrukture, kaže za DW da su bolnice najčešće mete ucjenjivačkih grupa, a ne državnih aktera.
„Gotovo se uvijek radi o novcu. To je česta pojava, iako može biti i sabotaže ili špijunaže“, kaže Atug. „Imali smo nedavne provale u bolnice, a zabilježeni su i letovi dronova iznad bolnica.“
Atug navodi da su bolnice tradicionalno slabo pripremljene za odbranu, posebno manje ustanove, prije svega zbog hroničnog nedostatka sredstava.
„Neke javne bolnice jednostavno nemaju novca, dok druge sredstva ulažu prije svega u profitabilne odjele, a ne u široku sigurnosnu infrastrukturu“, objašnjava on. Dodaje i da postoji „rastuća spremnost na nasilje prema onima koji pokušavaju pomoći“, što povezuje s dezinformacijama koje se šire internetom.
Prema podacima Savezne kriminalističke policije (BKA), u 2024. godini zabilježena su 683 slučaja nasilja nad vatrogascima, dok su kod drugih službi hitne pomoći evidentirana 2.042 slučaja.
Dana 27. januara u navodno podmetnutom požaru u Berlinskoj jevrejskoj bolnici povrijeđeno je 14 ljudi. Sumnja se da je 71-godišnji pacijent zapalio predmet u svojoj sobi, što je dovelo do širenja požara. Državna kriminalistička policija vodi istragu u saradnji sa sigurnosnim službama.
Početkom ove godine sabotaža električnih vodova u jugozapadnom Berlinu ostavila je oko 100.000 ljudi bez grijanja, električne energije i interneta tokom ledenih temperatura. Odgovornost je preuzela ljevičarska ekstremistička „Vulkanska grupa“.
Duga lista sigurnosnih problema i potreba za ulaganjima
Felix Neumann, stručnjak za ekstremizam i terorizam iz Fondacije Konrad Adenauer, kaže da Njemačka još ima mnogo posla kada je riječ o zaštiti kritične infrastrukture.
„Neke su stvari urađene, ali prekasno i nedovoljno“, rekao je za DW, dodajući: „Jesmo li spremni za trenutnu situaciju? Ne baš. Ali postoje razgovori i strategije — to je sigurno.“
BKG navodi da Berlin ide u pravom smjeru sa svojim Okvirnim planom civilne zaštite bolnica (ZVKH), predstavljenim u ljeto 2025. godine — prvim takvim planom u Njemačkoj — ali ističe da su potrebna i ciljano usmjerena ulaganja u otpornost zdravstvenog sistema.
U oktobru 2025. Njemački bolnički institut (DKI) i Institut za zdravstveni menadžment (HCB) objavili su studiju o potrebnim ulaganjima u zaštitu bolnica u različitim scenarijima. Studija je ukazala na niz sigurnosnih problema, poput nedostatka osoblja, slabe kibernetičke sigurnosti, neosiguranih pristupnih tačaka, nedovoljne pripremljenosti za hemijske, biološke, nuklearne i vojne prijetnje, kao i nedostatnih zaliha lijekova, krvi i rezervnog napajanja električnom energijom (dovoljnih samo za mirnodopske uslove).
Procijenjeno je da je potrebno 2,7 milijardi eura, te dodatnih 670 miliona eura godišnje za operativne troškove, kako bi se odgovorilo na trenutni nivo prijetnji.
Novi zakon o zaštiti kritične infrastrukture
Dana 29. januara Bundestag je usvojio novi krovni zakonski paket („KRITIS Dachgesetz“) usmjeren na jačanje zaštite kritične infrastrukture, uključujući IT i telekomunikacijske sisteme, u svjetlu sve većeg broja napada i špijunaže u Evropi.
Zakon je dodatno pooštren nakon sabotaže u jugozapadnom Berlinu te obavezuje institucije u strateški važnim sektorima da unaprijede fizičku zaštitu svojih objekata.
Potencijalnim napadačima, primjerice, više ne bi smjele biti dostupne informacije o osjetljivim infrastrukturnim tačkama, poput preciznih trasa elektroenergetskih vodova.
U saopćenju za DW, berlinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava da u gradu i dalje postoji „visok nivo apstraktne prijetnje“ — zbog intenziviranih aktivnosti stranih obavještajnih službi, naročito ruskih, te pojačanog djelovanja ekstremističkih grupa.
„I neustavni akteri i obavještajne službe uključeni su u aktivnosti s ciljem narušavanja javnog reda, potkopavanja sposobnosti države da djeluje te širenja straha i terora među stanovništvom, institucijama i kompanijama“, navodi se u saopćenju.