Samo nekoliko sati nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da razmatra prodaju borbenih aviona F-35 Turskoj, izraelski premijer Benjamin Netanyahu usprotivio se toj mogućnosti, iako je istovremeno umanjivao značaj eventualnih nesuglasica između dvojice lidera.
U intervjuu za CNN Netanyahu je upozorio da prodaja najnaprednijih američkih borbenih aviona „ne čini Tursku prijateljskom državom prema Sjedinjenim Američkim Državama“. U okviru sve žešćeg spora s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, Netanyahu je Ankaru opisao kao „režim zaražen Muslimanskim bratstvom, koje mrzi Sjedinjene Američke Države“.
„On nije baš uzoran saveznik Sjedinjenih Država“, rekao je Netanyahu u razgovoru s novinarkom CNN-a Danom Bash. „Prijeti da će uništiti moju zemlju, jedinu jevrejsku državu.“
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan prošle sedmice je u intervjuu za CNN Türk izjavio da je Izrael „postao teret koji čovječanstvo više ne može podnijeti“, što je izraelski ministar vanjskih poslova osudio kao „školski primjer poticanja na genocid“.
„To nije sila mira i stabilnosti. Ako im date takvu moć, vidjet ćete agresiju koja će uslijediti“, rekao je Netanyahu.
Netanyahu je rekao da je direktno apelovao na Trumpa da ne prodaje avione Turskoj, navodeći u utorak da bi takav potez „uništio odnos snaga na Bliskom istoku“.
Međutim, Trump, koji se nalazi u Turskoj povodom samita NATO-a, nagovijestio je da je spreman ukinuti zabranu prodaje F-35 aviona Ankari koju je uveo tokom svog prvog predsjedničkog mandata. Tursku je opisao kao „izvanrednog“ saveznika Sjedinjenih Država.
Netanyahu je umanjio značaj eventualnih razlika s Trumpom, istakavši da se njih dvojica „u potpunosti slažu“ o ključnim pitanjima, čak i nakon što je Trump tokom vikenda izjavio da izraelski premijer „zna ko je glavni“.
„On je predsjednik Sjedinjenih Država i radi ono što je dobro za Sjedinjene Države“, rekao je Netanyahu. „Ja sam premijer Izraela i radim ono što je važno za Izrael. U većini slučajeva te dvije stvari su iste.“
Netanyahu, koji je javno žestoko kritizirao nuklearni sporazum s Iranom za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame, zasad se suzdržava od osude aktuelnog sporazuma o prekidu vatre između SAD-a i Irana. Tim sporazumom okončan je rat koji je Netanyahu želio nastaviti, a istovremeno su ukinute dugogodišnje sankcije Iranu koje su ograničavale prodaju njegove nafte, u zamjenu za otvaranje strateški važnog Hormuškog moreuza. Sporazum također otvara mogućnost za ukidanje dodatnih sankcija u vrijednosti od više stotina milijardi dolara ukoliko dvije strane postignu trajni mirovni dogovor.
Ključno je da sporazum ne rješava nijedno od glavnih pitanja koja su SAD i Izrael postavili na početku rata krajem februara, uključujući iranski nuklearni program, proizvodnju balističkih projektila, podršku savezničkim oružanim grupama ili zalihe visoko obogaćenog uranija. Upitan o sporazumu o prekidu vatre, Netanyahu je bio suzdržan.
„Prerano je reći šta će se dogoditi“, rekao je. „Predsjednik vjeruje da može zaustaviti iranski nuklearni program i smatra da to može postići pregovorima. Ja imam određene sumnje, ali mislim da mu treba dati priliku jer upravo to pokušava ostvariti.“
Netanyahu je bio znatno oštriji prema demokratskim zastupnicima zbog, kako smatra, slabljenja podrške Izraelu unutar Demokratske stranke. Posebno je izdvojio gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija zbog njegovih ranijih izjava da podržava Izrael „kao državu s jednakim pravima“, ali da ne može podržati „bilo koju državu koja daje prednost jednoj vjeri u odnosu na drugu“.
„To je smiješno, apsurdno“, rekao je Netanyahu, dodajući da je Izrael „nesavršena demokratija“, ali i „sto puta bolji od tih diktatura i strašnih tiranija koje Mamdani i njegovi pristalice podržavaju“.
Kritizirao je i demokratsku kongresmenku Haley Stevens, koja se kandidira za Senat u saveznoj državi Michigan, zbog njene izjave da su Netanyahuovi potezi kao izraelskog premijera učinili američke Jevreje manje sigurnim.
„To joj stvara nelagodu zato što ne može stati u odbranu istine“, rekao je. „Vjerovatno pokušava opravdati antisemitizam.“
Na pitanje snosi li ličnu odgovornost za pad podrške Izraelu u Sjedinjenim Državama, Netanyahu je odbacio takvu mogućnost, tvrdeći da je za rast protivljenja prije svega odgovoran utjecaj društvenih mreža.
Govorio je i o rastu nasilja izraelskih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali. Počinioce je opisao kao grupu od oko 150 „maloljetnih delinkvenata“, priznajući da je problem „izmakao svakoj kontroli“.
Kazao je da policija i vojska poduzimaju mjere, ali da su izraelski sudovi „vrlo blagi“ prema osobama osuđenim za nasilje doseljenika.
„Naši građani ne smiju primjenjivati nasilje ni nad kim“, rekao je.
Uprkos Netanyahuovim tvrdnjama, na Zapadnoj obali zabilježen je nagli porast nasilja izraelskih doseljenika, pri čemu su u pojedinim slučajevima izraelski vojnici samo posmatrali napade, dok je izraelska vlada istovremeno ubrzano širila naselja na okupiranoj teritoriji. Organizacija za zaštitu ljudskih prava Yesh Din saopćila je da je tokom jednog mjeseca ranije ove godine zabilježeno čak 305 incidenata nasilja doseljenika, uključujući napade na ljude, uništavanje imovine i nezakonito zauzimanje zemljišta.