Danima traju pregovori čelnika političkih stranaka u BiH s američkim i europskim predstavnicima u Neumu o izmjenama Izbornog zakona. Isforsirana tajanstvenost ili posljednja šansa za dogovor?
Američko- europska diplomatija, je očito odlučila da ne napusti BiH dok se ne postigne dogovor oko Izbornog zakona. Danima su delegacije iza zatvorenih vrata u jedinom primorskom gradu u zemlji, odakle dolaze samo opće informacije da su pregovori u toku i da se pitanje izmjena Izbornog zakona BiH konačno treba okončati.
„Možemo biti svjedoci ozbiljnog angažmana o brojnim pitanjima", rekla je u jednoj od pauzi sastanka direktorica za zapadni Balkan pri Europskoj službi za vanjske poslove, Angelina Eichhorst, te dodala da je to za sada sve što može reći.
Optimistični pesimizam
"Volja je prisutna, ostajemo uvjereni optimisti da će se nastaviti s radom", rekla je Eichhorst.
Ne postoji službeni prijedlog o kojem se raspravlja, potvrdili su iz američke delegacije na čelu s Matthewom Palmerom (naslovna slika). Utvrđuju se, kaže on, činjenice i analizira stanje. Međutim, malo ko vjeruje da bi konačno iz svega mogao izići konkretan prijedlog okrunjen dogovorom.
Pregovori koji su počeli u četvrtak u Neumu, okupili su predstavnike stranaka iz Federacije BiH. Na njima sudjeluju predstavnici HDZ-a BiH, na čelu s Draganom Čovićem, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, Denis Zvizdić u ime stranke Narod i pravda, te američko-europska delegacija, koja posreduje u cijelom procesu. SDP BiH, Demokratska fronta i Naša stranka (NS), odbili su sudjelovati.
„Mi smo se nadali da će pritisak ovih ljudi koji su uložili ogroman napor, biti da se BiH pomakne naprijed. Nažalost, bili smo prisiljeni od početka, rješenje tražiti u malom krugu, koji je bio omeđen da prijedlog ne smije zadirati u RS i da prijedlog mora zadovoljiti Dragana Čovića“, rekao je zastupnik u državnom parlamentu, Peđa Kojović (NS).
Šta se nudi?
Sporna pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda, o čemu su stavovi bošnjačkih i hrvatskih predstavnika, potpuno suprotstavljeni. Hrvatska strana je u pregovore ušla kako bi osigurala legitimno predstavljanje hrvatskog naroda, posebno kada je riječ o Predsjedništvu BiH. U posljednjem prijedlogu Hrvatskog narodnog sabora (HNS), navedeno je da bi parlament Federacije trebao potvrđivati članove Predsjedništva koji osvoje najviše glasova, a da Dom naroda u kojem se odluke donose entitetskom većinom, može blokirati izbor ako se ne radi o „legitimnom“ predstavniku jednog naroda. U tom slučaju, potvrđuje se drugi s liste, s najviše glasova.
„Osigurati, ono što mi kažemo, legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda ali uz to sve, dogovoriti i ograničene izmjene Ustava, kako bi se sve to moglo provesti“, rekao je Dragan Čović, prvi čovjek HDZ-a za BiH.
Ipak, prijedlog SDA nema nikakvih dodirnih tačaka s hrvatskim prijedlogom, s obzirom na to da se u njemu traži brisanje etničkih prefiksa za izbor članova Predsjedništva, što se traži i presudom Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić/Finci. Hrvati taj model odbacuju. Također, prijedlog SDA ide u smjeru smanjenja ovlaštenja Doma naroda na razinu Vijeća naroda u RS, što bi samo ostavljalo mogućnost pokretanja vitalnog nacionalnog interesa.
Opći izbori po važećem zakonu
„Gdje je izlaz iz svega ovog? To je spremnost HDZ-a i HNS-a da nemaju pravo na veto i blokadu na sto posto tema koje se odnose na Federaciju. Jer oni to sada rade. Ako bude te spremnosti, za precizno definiranim vitalnim nacionalnim interesom, a da ne sprečavaju volju većine, kada je u pitanju federalni Parlament, može se naći rješenje i za sve ostalo“, kaže čelnik SDA, Bakir Izetbegović, navodeći da ako dogovora ne bude, da će se izbori održati po postojećem sistemu.
Zanimljivo, u jeku pregovora i tajanstvene predstave u Neumu, gdje novinarima nije dozvoljen pristup, a informacije cure na kapaljku, visoki predstavnik Christian Schmidt kaže da je „moderan izborni zakon, koji osigurava izbore u skladu s odlukama Europskog suda za ljudska prava, u interesu svih“. Ipak, izbori će biti održani, kako god pregovori završili.
„U slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona, izbori će biti održani na jesen 2022. godine u skladu s odredbama postojećeg zakona. O tome nema pregovora. Demokratija funkcionira po unaprijed određenim pravilima, a pogotovo izbori ne smiju postati predmet političkog manevriranja", rekao je Schmidt trećeg dana pregovora u Neumu.
Međutim, samo nekoliko sati kasnije, Schmidt se oglasio s novim priopćenjem u vezi s pregovorima. Kako se navodi u priopćenju iz OHR-a, Schmidt je optimističan i mišljenja je da su razgovori u Neumu na dobrom putu.
„Kao što sam jučer rekao, Izborni zakon s kojim se slože svi, koji uključuje uravnoteženu zastupljenost svih konstitutivnih naroda u državnim institucijama, kao i uvažavanje ostalih, poštujući volju birača, bit će prihvaćen. Zahvaljujem predanim posrednicima Eichhorst i Palmeru, i cijenim spremnost svih uključenih da predstave nacrt koji poštuje različitosti i demokratske principe u BiH, uz očuvanje europske perspektive za njene građane. Nadam se da će iz Neuma stići dobre vijesti za poboljšanje Izbornog zakona“, poručio je Schmidt.
Nacionalni prefiksi
Od predsjednika stranaka sa sjedištem u RS, u Neumu nema nikoga. Stav, uglavnom svih političkih stranaka iz ovog entiteta, je jedinstven, a njega je još prije desetak godina u pregovorima o ustavnoj reformi sa Sulejmanom Tihićem (SDA), predložio Milorad Dodik (SNSD). On se odnosi na brisanje prefiksa „srpski“ kada je riječ o izboru člana Predsjedništva, što ni tada nije prošlo jer bošnjačka strana tada nije prihvatala djelomične izmjene Ustava, nego su se dogovori vodili oko „paketa" ustavnih promjena. Danas je za SDA i stranke iz RS-a, prijedlog o brisanju nacionalnog prefiksa prihvatljiv, ali nije za HDZ BiH.
Indirektni ili direktni izbor članova Predsjedništva, izborni model s podjelama Federacije na dvije izborne jedinice samo na taj dan, sve su to neslužbeni prijedlozi koji bi trebali pomiriti stavove SDA i HDZ BiH. Ako dogovora ne bude, HNS bi kako je najavljeno, trebao donijeti konačnu odluku o eventualnom bojkotu općih izbora, iako ne postoji nikakva pravna prepreka za održavanje izbora po važećem izbornom zakonu.
