Zaboravljate imena, gubite ključeve ili vam jednostavne informacije izmiču iz sjećanja? S godinama su ovakvi trenuci sve učestaliji, no prema riječima stručnjaka za zdravlje mozga, jedan svakodnevni običaj mogao bi značajno pogoršavati problem. Dobra vijest je da se šteta može popraviti. Dr. Ramon Velazquez, neuronaučnik i istraživački savjetnik u Mind Lab Pro, upozorava da naša memorija pati zbog jedne rutine kojoj većina ljudi ne pridaje pažnju.
Mozak na autopilotu
Pa koji je to iznenađujući kradljivac pamćenja? Nesvjesno jedenje. Ova naizgled bezazlena praksa može ozbiljno narušiti kognitivno zdravlje kako starimo, jer ima štetan učinak na pamćenje, upozorava stručnjak. Ako primjerice grickate dok ste prikovani za televizor, beskrajno skrolate na telefonu ili ste zakopani u posao za računarom, ne samo da konzumirate hranu, već i trenirate mozak da radi u autopilotu.
"Kada jedemo, a da ne obraćamo pažnju na hranu, propuštamo ključnu priliku za angažiranje mozga. Probava počinje u mozgu, a ne u želucu. Miris i iščekivanje hrane pokreću bitne kognitivne procese koji pripremaju tijelo za učinkovitu obradu hranjivih tvari", rekao je doktor Velazquez.
To je važno jer nakon 40. mozak postaje osjetljiviji na upale i oksidativni stres, a oba faktora mogu biti potaknuta lošim prehrambenim navikama. Istraživanja pokazuju da nesvjesno jedenje često dovodi do veće konzumacije prerađene hrane bogate šećerima i nezdravim mastima, što ubrzava kognitivno propadanje.
"Vaš mozak koristi oko 20 posto energetskih resursa vašeg tijela, iako čini samo dva posto tjelesne mase. Kvaliteta goriva koje mu pružate, kao i način na koji ga unosite, izravno utječu na kognitivnu funkciju, posebno na formiranje i prisjećanje sjećanja", objasnio je doktor.
Postoji rješenje
No postoje određene stvari koje možemo napraviti, kako bismo izbjegli nesvjesno grickanje. Evo četiri koraka za zaustavljanje nesvjesnog jedenja:
Napravite posebno mjesto za jelo
Jedan od najjednostavnijih načina za borbu protiv nesvjesnog jedenja jest odrediti određeno područje za obroke i grickalice - i koristiti samo taj prostor za jelo.
"Imati određeno mjesto za jelo trenira mozak da se prebaci u svjesnije stanje kada sjednete tamo. Nikada ne jedite za radnim stolom, ispred televizora ili stojeći kraj frižidera. Ti prostori potiču ometanje i autopilot način prehrane", savjetuje dr. Velazquez.
Primijenite pravilo od 20 minuta
Dajte si barem 20 minuta za obrok i odložite viljušku između zalogaja. Potrebno je otprilike 20 minuta da mozak registrira sitost. Polako jedenje omogućava vašim kognitivnim sistemima da se u potpunosti angažiraju u tom procesu jer svjesno jedenja može poboljšati funkciju pamćenja vježbanjem neuronskih putanja.
Namjerno angažirajte svoja osjetila
Prije nego što počnete jesti, promatrajte hranu, njene boje, mirise, teksture. Tokom jela pokušajte identificirati specifične okuse i kako se mijenjaju dok žvačete.
"Tako se istovremeno aktivira više regija mozga. To je poput kognitivnog treninga koji jača iste neuronske mreže uključene u formiranje pamćenja", kaže Velazquez.
Uvedite kratku pauzu prije jela
Uzmite 30 sekundi prije nego što počnete jesti da se fokusirate na disanje. Ova mala navika stvara granicu između rastresenih misli i usredotočene pažnje. S vremenom to jača sposobnost mozga da se puno prije fokusira, što je vještina izravno povezana s boljim pamćenjem.
Tjelesna aktivnost i san
I dok bi svakako trebali nesvjesno grickati i jesti dok nismo fokusiran na hranu, savjetuju se i druge zdrave navike. Poput redovite tjelesne aktivnosti - posebno aktivnosti koje kombiniraju koordinaciju i kardio, kao što su ples ili tenis. Čak i dnevna 20-minutna šetnja može poboljšati protok krvi u mozgu. Isto tako kvalitetan san je ključan. Trebalo bi uspostaviti dosljedan raspored spavanja i izbjegavati ekrane prije spavanja kako bi mozak pravilno pohranio sjećanja. Uz to su također važne i:
Društvena interakcija - sudjelovanje u smislenim razgovorima može potaknuti centre za obradu informacija u mozgu i ojačati mreže za pamćenje.
Mentalni izazovi - rješavanje zagonetki, učenje novih vještina ili čitanje složenih materijala pomaže u izgradnji kognitivnih rezervi.
Hidracija - čak i blaga dehidracija može negativno utjecati na kognitivne funkcije i prisjećanje informacija.
"Ono što mnogi ljudi ne shvaćaju jest da svakodnevne navike čine temelj našeg zdravlja mozga. Sitna odluka da više puta dnevno jedemo nesvjesno može imati veliki kumulativni utjecaj na pamćenje tijekom mjeseci i godina", zaključuje dr. Velazquez.