Ljetne vrućine i mirna jezera ili bare mogu skrivati smrtonosnu opasnost za kućne ljubimce. Psi se često rado osvježavaju u vodi, ali ispod površine može vrebati nevidljiva, ali izuzetno opasna prijetnja – modrozelene alge.
Ovi mikroskopski organizmi, poznati kao cijanobakterije, u određenim okolnostima proizvode snažne prirodne toksine koji mogu izazvati teško oboljenje ili čak brzu smrt životinja.
Šta su zapravo modrozelene alge?
Uprkos nazivu, modrozelene alge nisu alge nego bakterije (cijanobakterije). One prirodno nastanjuju većinu vodenih ekosistema i imaju važnu ulogu u proizvodnji kisika. Problem nastaje kada se u vodi stvore uvjeti pogodni za njihovo naglo širenje, poznato kao „cvjetanje vode“.
Cvjetanje je najčešće ljeti, u stajaćim ili sporo tekućim vodama bogatim hranjivim tvarima poput fosfora i azota. Takvi nutrijenti u vodu dospijevaju ispiranjem poljoprivrednih đubriva ili nepročišćenih otpadnih voda. U tim okolnostima cijanobakterije se razmnožavaju velikom brzinom i tvore guste nakupine koje se mogu vidjeti golim okom.
Opasnost leži u tome što se otrovne vrste ne mogu razlikovati od bezopasnih samo promatranjem. Zbog toga se svako cvjetanje algi smatra potencijalno opasnim.
Smrtonosni toksini
Neke vrste cijanobakterija proizvode cijanotoksine – spojeve čija je otrovnost usporediva s kobrinim otrovom ili otrovom zelene pupavke. Dijele se na dvije glavne skupine:
Hepatotoksini: Oštećuju jetru i mogu izazvati akutno zatajenje organa te smrt unutar nekoliko sati ili dana.
Neurotoksini: Napadaju živčani sistem, uzrokuju paralizu i mogu dovesti do smrti unutar pola sata.
Psi su posebno ugroženi jer češće piju vodu iz prirodnih izvora ili poližu svoje krzno nakon kupanja, unoseći pritom smrtonosne količine toksina.
Kako prepoznati rizičnu vodu?
Vlasnici ljubimaca trebali bi izbjegavati vode koje imaju sljedeće karakteristike:
- izgledaju poput guste juhe ili razlivenih boja
- imaju neobičnu boju (modrozelenu, tirkiznu, smeđu, crvenu, žutu ili narandžastu)
- na površini se stvara sloj sluzi ili pjene
- šire neugodan miris po plijesni, zemlji ili pokošenoj travi
Važno je naglasiti da toksini mogu biti prisutni i kad površina izgleda čisto, jer se alge mogu nalaziti dublje u vodi.
Simptomi trovanja
Trovanje se razvija vrlo brzo. Simptomi zavise od vrste i količine unesenog toksina.
Neurološki simptomi (30–60 minuta nakon izlaganja):
- pojačano slinjenje i pjena na ustima
- mišićni grčevi, drhtanje i ukočenost
- poteškoće s disanjem i paraliza
- dezorijentacija, gubitak koordinacije
- epileptični napadaji, gubitak svijesti i smrt
Simptomi oštećenja jetre (unutar nekoliko sati do jednog dana):
- slabost, letargija
- povraćanje i proljev (često krvav)
- bolovi u trbuhu i gubitak apetita
- žutilo sluznica i očiju
- šok i krvarenja
Kontakt s algama može izazvati i kožne reakcije poput crvenila, svrbeža i upala.
Hitne mjere
Trovanje cijanobakterijama smatra se veterinarskim hitnim slučajem. Preživljavanje zavisi od brzine reakcije:
- Odmah kontaktirati veterinara i najaviti dolazak.
- Spriječiti ljubimca da liže krzno ili šape.
- Isprati ljubimca čistom vodom kako bi se uklonili ostaci algi.
- Ne izazivati povraćanje niti davati mlijeko ili ulje.
Specifičan protuotrov ne postoji. Liječenje je simptomatsko i potporno te uključuje aktivni ugljen, infuzije i lijekove za kontrolu napadaja i zaštitu jetre.
Prevencija – najbolja zaštita
Jedini siguran način zaštite je prevencija:
- ne dopuštati kupanje ili pijenje iz sumnjivih voda
- uvijek nositi svježu vodu na izlete
- u blizini nepoznatih voda držati pse na povodcu
- pratiti lokalne obavijesti o kvaliteti vode