Vlasti u Južnoj Koreji istražuju veliki incident u vezi s kriptovalutama nakon što je gotovo 48 miliona dolara u zaplijenjenom bitkoinu nestalo iz novčanika pod kontrolom države. Gubitak je otkriven tokom rutinske interne revizije koju su proveli tužioci u gradu Gwangju, što je otvorilo ozbiljna pitanja o tome kako se digitalna imovina štiti nakon što pređe u ruke države.
Prema dostupnim informacijama, nestali bitkoini bili su ranije zaplijenjeni u okviru krivičnih postupaka i čuvani kao dokazni materijal. Tokom redovne kontrole, revizori su primijetili da imovina više nije dostupna.
Prvi nalazi ukazuju na to da do krađe nije došlo zbog složenog hakerskog napada, već zbog kompromitovanja lozinke. Jedan zaposlenik je, navodno, postao žrtva phishing prevare nakon što je pristupio lažnoj web-stranici, čime su napadači došli do pristupnih podataka i prebacili kriptovalute iz zvaničnih novčanika.
Predstavnici tužilaštva potvrdili su da je istraga u toku, ali su odbili iznositi detalje o okolnostima nestanka ili o tome gdje se zaplijenjena sredstva trenutno nalaze, pozivajući se na osjetljivost slučaja.
Posebno je značajno to što se incident dogodio ubrzo nakon važne sudske odluke. Početkom godine, najviši sud u zemlji odlučio je da je zaplijena bitkoina i drugih kriptovaluta direktno iz novčanika na mjenjačnicama dozvoljena u krivičnim postupcima. Time je proširena praksa oduzimanja digitalne imovine, a ne samo njene novčane proturijednosti.
Najnoviji slučaj, međutim, jasno pokazuje operativne rizike koje takva praksa nosi. Događaj dolazi u trenutku pojačane borbe protiv kripto-kriminala. U januaru je razbijena velika ilegalna mreža za prenos novca koja je tokom više godina oprala više od 100 miliona dolara u digitalnoj imovini.
Sistem je funkcionisao tako što su sredstva s popularnih platnih servisa pretvarana u kriptovalute na stranim berzama, zatim prebacivana u domaće novčanike i na kraju isplaćivana u gotovini. Kako bi se prikrile transakcije, korišteni su lažni opisi plaćanja, poput školarina ili medicinskih usluga.
Sigurnosni problemi, međutim, ne pogađaju samo državne institucije. Krajem prošle godine, najveća domaća kripto-berza pretrpjela je hakerski napad u kojem je izgubljeno više od 36 miliona dolara zbog slabosti u internim sistemima.
Svi ovi slučajevi šalju istu poruku: kako kriptovalute postaju sve prisutnije u pravnom i finansijskom sistemu, najslabija karika često nije tehnologija, već ljudski faktor. Phishing napadi, loše sigurnosne prakse i organizacioni propusti ostaju najveća prijetnja, a odgovor institucija na ove izazove tek treba da se pokaže.