Probno podvodno arheološko istraživanje potopljenog neolitskog nalazišta između Neviđana i ostrvca Školjića uz obalu Pašmana završeno je u sklopu projekta Hrvatske fondacije za nauku „Potopljena neolitska nalazišta u podmorju hrvatskog dijela Jadrana“. Istraživanje je vodio Mate Parica s Odeljenja za arheologiju Univerziteta u Zadru, saopšteno je s Univerziteta, prenosi Index.
Arheolozi su pod morem identificirali impresivnu, umjetno izgrađenu strukturu dužu od 300 metara, koja se danas nalazi na dubini od oko pet metara.
Radiokarbonske analize pokazuju da konstrukcija datira oko 4700. godine prije Krista, u period kada je nivo Jadranskog mora bio više od pet metara niži nego danas. Prema prvim pretpostavkama, neolitska zajednica na tom izdvojenom prostoru izgradila je veliko naselje koristeći ogromne količine kamena, iako razlozi za podizanje naselja odvojenog od obale još uvijek nisu poznati.
Probne arheološke sonde otkrile su dio zida, a niz gusto zbijenih drvenih stubova proteže se paralelno s licem kamenog zida. Ovo je samo mali segment složene mreže struktura koja se proteže po cijelom lokalitetu. Istraživači napominju da je posljednjih godina na istočnoj jadranskoj obali otkriveno sve više monumentalnih neolitskih struktura sa sličnim karakteristikama, vjerovatno izgrađenih od zajednica snažno povezanih s morem i razrađenom pomorskom trgovinom.
U istraživanju su, pored tima Univerziteta u Zadru, učestvovali i stručnjaci Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru i zaposlenik Javne ustanove za kulturu, Agencije Han Vrana.