Meta je odlučila podijeliti svoj odjel Meta Superintelligence Labs manje od dva mjeseca nakon što je u junu najavila njegovo osnivanje. Prema novom izvještaju New York Timesa, odjel će se raspodijeliti na četiri manja tima: jedan će se baviti istraživanjem umjetne inteligencije, drugi infrastrukturom i hardverom, treći razvojem AI proizvoda, a četvrti projektima vezanima uz razvoj umjetne superinteligencije – hipotetskog sistema koji bi mogao nadmašiti ljudsku inteligenciju u svim aspektima.
Iako Meta nije željela komentirati ove navode, jasno je da Mark Zuckerberg i dalje superinteligenciju smatra 'svetim gralom' tehnološkog razvoja, iako mnogi stručnjaci sumnjaju da će takav cilj ikada biti dosegnut.
Uz restrukturiranje, unutar Mete se razmatra i potpuno smanjivanje veličine AI odjela, no još nije donesena konačna odluka. Ovakav potez nije neočekivan, budući da je tvrtka ovog ljeta krenula u višemilijardski val zapošljavanja, privlačeći inženjere iz OpenAI-ja, Applea i drugih konkurenata uz višegodišnje ugovore vrijedne milione dolara.
Finansijska direktorica Susan Li na posljednjem pozivu s investitorima istaknula je kako će najveći dio rastućih kapitalnih troškova dolaziti upravo od ulaganja u AI i plaće zaposlenika. Unatoč rastu troškova, dionice Mete su porasle zahvaljujući snažnim rezultatima oglašivačkog poslovanja, za koje firma tvrdi da ih je unaprijedila umjetna inteligencija, piše Gizmodo.
Meta također preispituje svoj dosadašnji stav prema otvorenom kodu. Firma razmatra licenciranje zatvorenih AI modela ili nadogradnju na već postojeće open-source modele, čime se udaljava od ranije filozofije 'otvorenog puta razvoja umjetne inteligencije'.
Glavni cilj restrukturiranja jest pojednostaviti rad na dva fronta: približiti se razvoju superinteligencije i ojačati konkurentnost u području AI proizvoda gdje Meta zasad zaostaje.
Sam Zuckerberg u travnju je priznao da je firma zaostala u AI utrci, što je potaknulo val restrukturiranja i velikih ulaganja. I dok AI pomaže u rastu prihoda od oglašavanja, korisnički AI proizvodi Mete nailaze na nezadovoljstvo korisnika, koji ih često kritiziraju zbog nedosljednosti i slabih performansi.
Put prema superinteligenciji već je opterećen etičkim kontroverzama. Prema izvještaju Reutersa, Metini generativni AI asistenti dopuštali su maloljetnicima „sugestivne“ razgovore, potvrđivali rasističke stavove i dijelili lažne medicinske informacije. Wall Street Journal je u travnju izvijestio kako je Meta dopustila kreiranje chatbota „Submissive Schoolgirl“ koji se predstavljao kao učenica osmog razreda.
Senatski odbor za kriminal i terorizam otvorio je istragu protiv Mete zbog ovih otkrića, dok je državni tužilac Teksasa, Ken Paxton, pokrenuo zasebnu istragu zbog navodnog lažnog predstavljanja AI chatbota kao licenciranih psihoterapeuta.
Meta je ponovno dospjela pod povećalo nakon što je chatbot navodno potaknuo kognitivno oštećenog penzionera iz New Jerseyja na tragične odluke, uvjeravajući ga da se radi o stvarnoj osobi koja ga poziva u svoj nepostojeći stan u New Yorku.
Firma se nalazi u delikatnoj situaciji: s jedne strane nastoji izbjeći ponavljanje fijaska s Metaverzumom, projektom u koji je uložila 20 milijardi dolara bez značajnijeg interesa korisnika; s druge strane mora dokazati investitorima da višemilijardska ulaganja u AI nisu nova skupa avantura bez rezultata.
Kako Meta bude rasla u potrošnji i reorganizacijama, sve je jasnije da uspjeh firme neće ovisiti samo o tome hoće li ostvariti svoje ciljeve u razvoju superinteligencije, nego i o tome na koji način će ih pokušati postići.