Zaštićeni planinama i gustom šumom, proizvođači municije iz Goražda u istočnoj Bosni preživjeli su balkanske ratove početkom 1990-ih, proizvodeći metke i granate koje su pomogle njihovoj novoj zemlji da odbije napad Srbije.
Tri sedenije kasnije, suočavaju se s novom prijetnjom: tarifama koje je predsjednik SAD Donald Trump najavio početkom aprila, piše New York Times.
Apetit Sjedinjenih Država za oružjem dugo je osiguravao stabilno tržište za glavnu industriju Goražda - tvornice oružja izgrađene dok je Bosna bila dio Jugoslavije, multietničke komunističke države koja je upala u rat 1991. godine.
Sada su tarife koje je Trump najavio za gotovo sve trgovinske partnere Sjedinjenih Država - uključujući i malu Bosnu - odjeknule oko Goražda.0
Ginex, lokalna firma koja proizvodi uređaje za paljenje koji se koriste u municiji, poznate kao kapisle, zaustavila je planove širenja dok ne utvrdi kolika će biti tarifa na njen izvoz u Sjedinjene Države. Hoće li to biti 35 posto, kako je Trump u početku najavio 2. aprila? Privremena revidirana stopa od 10 posto objavljena sedam dana kasnije? Ili nešto drugo?
„To bi zaustavilo sav naš izvoz“, rekao je Demir Imamović, voditelj marketinga Ginexa, misleći na početno povećanje tarifa. Čak i revidirana stopa od 10 posto - više nego dvostruko veća od prethodne stope - riskira da uplaši američke kupce, rekao je.
Najveće tržište
Demir Imamović, voditelj marketinga firme Ginex, rekao je da su visoke carine unijele poremećaj u industriju municije.
„Problem je što su SAD najveće tržište i troše više nego što proizvode“, rekao je.
Firma je odgodila svoje planove za povećanje radne snage s 850 na oko 1100 kako bi zadovoljila potražnju američkih proizvođača municije, rekao je.
Shooters World, firma iz Južne Karoline koja prodaje barut i kapisle američkim proizvođačima municije, objavila je da je u oktobru uvezla 20 miliona kapisli iz Ginexa, ali je otkazala pošiljku planiranu za april, dijelom zbog carina.
Gradonačelnik Goražda, Ernest Imamović, koji nije u rodu s menadžerom Ginexa, rekao je da je zabrinut da su Sjedinjene Države napustile vjeru u slobodnu trgovinu i ekonomski razvoj kao put do mira. To je razmišljanje animiralo američku politiku u nestabilnoj regiji od 1995. godine, kada je mirovni sporazum postignut u Daytonu, Ohio, okončao rat u Bosni.
Sudbinu Goražda također je pomutilo ukidanje USAID-a od strane Trumpove administracije, koji je finansirao sada otkazani projekt privlačenja ulaganja iz bosanske dijaspore u Sjedinjenim Državama. Drugi USAID-ov projekt podrške lokalnoj vlasti također je otkazan.
„Bez SAD-a, mi smo ovdje mrtvi“, rekao je gradonačelnik.
Zemlja s populacijom od nešto više od tri miliona, Bosna je u posljednjih pet godina povećala svoj izvoz u Sjedinjene Države za više od 250 posto. No, prema ministarstvu trgovine, prodaja u Ameriku prošle godine činila je samo 1,9 posto ukupnog izvoza Bosne, u poređenju sa 72 posto u Evropsku uniju. (Bosna i dalje uvozi više iz Sjedinjenih Država nego što izvozi.)
Međutim, za Goražde su Sjedinjene Države, sa svojom željom za oružjem, bile spas.
Bosna je nekad proizvodila više od polovine municije koje je koristila jugoslavenska vojska, većinom u državnim tvornicama u Goraždu i okolini. Raspad jugoslavenske države značio je kraj glavnog kupca Goražda.
Dvije najveće firme u gradu, državna firma Ginex i Pobjeda Technology, sada privatna firma usmjerena na proizvodnju municije za pištolje i sportsko oružje, okrenule su se američkom civilnom tržištu koje im je pomoglo da ostanu u poslu - i zaposle više od 2000 lokalnih stanovnika.
„Više od 100 miliona Amerikanaca posjeduje oružje, a to znači da im treba puno municije“, rekao je Imamović iz Ginexa. Poslovanje je, dodao je, naglo poraslo 2020. godine kada je pandemija Covida u Sjedinjenim Državama i pojačane napetosti nakon policijskog ubistva Georgea Floyda izazvale porast kupovine oružja među Amerikancima.
„Došlo je do ogromne eksplozije potražnje za municijom malog kalibra 2020. godine“, rekao je. Ginex je, rekao je, više nego učetverostručio svoj izvoz firmama u Južnoj Karolini, Teksasu i drugim uglavnom južnim državama.
Izborna pobjeda Trumpa u novembru, prisjetio se Imamović, izazvala je pomiješane osjećaje. Rekao je da ga ohrabruje činjenica da se republikanske administracije obično protive naporima za ograničavanje prodaje oružja. Ali bio je zabrinut zbog često izričite Trumpove sklonosti carinama.
Nadajući se najboljem, njegova je firma u januaru imala štand na sajmu lova i streljaštva u Las Vegasu. Te su se nade dijelom temeljile na izračunu da bi čak i ako bi Trump podigao carine, mnogi proizvođači municije u Sjedinjenim Državama i dalje morali uvoziti kapisle jer bi povećanje domaće proizvodnje bilo teško.
Za razliku od čahura metaka i njihovih vrhova, koje je relativno lako izraditi, proizvodnja kapisli uključuje opasan i visokokvalificiran rad.
Zatim je uslijedila Trumpova najava o 35-postotnim carinama na uvoz iz Bosne, što je izazvalo razočaranje goraždanskih proizvođača municije - i njihovih kupaca.
Karen Gerard, glavna finansijska direktorica Shooter Worlda, rekla je da bi imalo smisla uvesti visoke carine na uvoz jeftine gotove municije, koja je, kako je rekla, posljednjih godina preplavila američko tržište i prisilila mnoge male američke proizvođače metaka da se zatvore.
Ali, dodala je Gerard, opće carine štete svima.
„Svaka industrija u Americi treba nešto što se uvozi“, rekla je, napominjući da Amerika proizvodi samo oko 2 posto kapisli koje su domaćim firmama potrebne za proizvodnju municije. „Ako želite vratiti ljude na posao u Americi, ne možete samo uvoditi carine u grubim crtama.“
Odgovor Bosne na tarife Trumpove administracije predvodi ministar trgovine Staša Košarac. Srpski nacionalist iz RS, imenovan je za upravljanje trgovinom za cijelu zemlju prema zamršenim aranžmanima o podjeli vlasti koje nalaže Daytonski sporazum.
U intervjuu u Sarajevu, rekao je da je "vrlo sretan" što se Trump vratio u Bijelu kuću i nije izrazio interes za pokušaj spašavanja bosanskih firmi za oružje i municiju, uglavnom smještenih u gradovima poput Goražda sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, od visokih američkih tarifa.
"Naše ministarstvo ima važnijeg posla", rekao je.
Šta je rekao Košarac
Izjavljujući da su Sjedinjene Države "u pravu što štite vlastite interese", rekao je da ne vidi razloga za žalbu na tarife. Rekao je da mu je drago vidjeti leđa Bidenove administracije, koja je često osuđivala oštrije nacionalističke srpske političare u Bosni i sankcionirala njihovog vođu, Milorada Dodika, predsjednika RS.
Ured ministra trgovine ukrašen je fotografijama Dodika koji nosi crvenu kapu s porukom "Učinimo Ameriku ponovno velikom".
Košarac je rekao da se nije obratio Washingtonu kako bi postigao dogovor o tarifama, već je umjesto toga čekao da bosansko razjedinjeno, etnički podijeljeno vodstvo odobri prijedlog za koji je rekao da ga je dao Dodik o nultim tarifama s obje strane.
"Ne mogu ništa učiniti dok se svi ne slože", rekao je.
Bošnjački političari nemaju interesa blokirati carinski sporazum sa Sjedinjenim Državama, ali su oprezni zbog toga što Dodik iskorištava trgovinsko pitanje kako bi se dodvorio predsjedniku Trumpu u nastojanju da ukine američke sankcije protiv njega.
Žele da se Dodik uhapsi i zatvori nakon što ga je sud u Sarajevu u februaru osudio zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora, ali se, zaštićen naoružanim tjelohraniteljima, opirao hapšenju.
Rizik da će kaos u Washingtonu i Sarajevu koštati radnih mjesta u Goraždu ostavio je gradonačelnika grada, Imamovića, užasnutim. „Kako da objasnim običnim ljudima šta se događa?“, rekao je.
Ginexov marketing menadžer0 rekao je da je još uvijek zbunjen situacijom.
Očajnički pokušavajući pogoditi u kojem smjeru pušu carinski vjetrovi, Imamović je rekao da je počeo pratiti vijesti na CNN-u, Fox Newsu i drugim američkim mrežama. Iako je navikao na polariziranu etničku politiku u Bosni, rekao je da je bio šokiran kada je otkrio da su „SAD jednako podijeljene kao i mi“.