Politička kriza u Bugarskoj produbila se nakon što je predsjednik te zemlje Rumen Radev odbio odobriti novu privremenu vladu jer će u njoj ostati dosadašnji ministar unutrašnjih poslova Kalin Stojanov.
Prema bugarskoj tiskovnoj agenciji BTA, bilo je to prvi put u modernoj historiji Bugarske da je predsjednik zemlje odbio predloženi sastav privremene vlade, kada je Radev u ponedjeljak odbio prijedlog Goritze Grančarove-Kožareve.
Odbio ga je jer je u 19-članoj vladi, među 15 članova privremene tehničke vlade Dimitra Glavčeva, bio i ministar unutrašnjih poslova Stojanov.
Dao je mandatarki rok do 15 sati, ali je ona to odbila jer je odluku donijela nakon dubokog razmišljanja.
Radev je tada najavio da to znači da prijevremeni parlamentarni izbori neće biti održani 20. oktobra, kako je planirano.
Kako javlja njemačka novinska agencija DPA, Radev i prozapadni liberalno-konzervativni savez Nastavimo promjene-Demokratska Bugarska (PP-DB) traže smjenu Stojanova jer nije sposoban organizirati poštene izbore.
Stojanov, međutim, tvrdi da PP-DB traži njegovu smjenu jer nije ispunio njegove uvjete u pogledu imenovanja.
U odbranu Stojanova policajci su se okupili ispred Ureda predsjednika države i policijskih stanica u više gradova.
PP-DB je optužen da pokušava kontrolirati ministarstvo unutrašnjih poslova iz stranačkih političkih razloga u svjetlu nadolazećih izbora.
Privremena premijerka Grančarova-Kožareva podnijela je prijavu glavnom državnom tužitelju zbog navodnog političkog pritiska na nju da u prelaznoj vladi ne ostane aktuelna ministrica unutrašnjih poslova.
To je produbilo političku krizu u Bugarskoj, koja se suočava sa sedmim parlamentarnim izborima u tri i po godine, ali nema privremenu vladu koja bi ih organizirala. Nije poznato kada će prijevremeni izbori biti održani.
Manevarski prostor koji Radev ima za imenovanje novog privremenog premijera ograničen je na uski krug visokih zvaničnika. Istodobno, svi mogući kandidati za tu poziciju već su odustali od kandidature, uključujući i aktualnog premijera koji obavlja dužnost.
Radev je stoga danas pozvao parlament da proširi krug nositelja visokih funkcija među kojima može birati privremenog premijera.
Privremena vlada, koja je položila zakletvu 9. aprila nakon neuspjeha prozapadne koalicijske vlade, tako će ostati na dužnosti. Imenovanje nove privremene vlade nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 9. juna, međutim, vjerovatno će biti odgođeno, posebno jer je parlament na ljetnim praznicima.
