Pojačana glad zimi nije samo navika, to je instinktivna, biološki utemeljena reakcija na hladnoću. To je kombinacija hormonskih signala, neuronskih reakcija i potrebe tijela da održi toplotu i energiju.
Glad je jača kada je hladno jer tijelo sagorijeva više energije da bi se zagrijalo, hormoni koji regulišu glad i sitost mijenjaju signale, a psihološka želja za toplom i kaloričnom hranom dodatno pojačava taj osjećaj. Jednostavno rečeno, tijelo traži "gorivo" da se ugrije.
Nauka objašnjava ovaj fenomen kroz šest ključnih faktora.
Biološki nagon
Tijelo suočeno s hladnoćom troši više energije za održavanje unutrašnje temperature. Ovaj instinkt vuče korijene iz daleke prošlosti kada je preživljavanje zime direktno zavisilo od unosa velikih količina energije. Iako danas živimo u toplim domovima, naš mozak i dalje aktivira AgRP neurone u hipotalamusu koji pojačavaju osjećaj gladi čim temperatura padne.
Sezonski obrasci ishrane
Zimski praznici, proslave i slave često uključuju obilne obroke bogate šećerom i mastima. Takva hrana uzrokuje nagli skok, a potom i pad šećera u krvi, što stvara začarani krug gladi. Također, hrana nam često služi kao emocionalna utjeha u periodima kada nam nedostaju voljene osobe ili osjećamo usamljenost.
Sezonski afektivni poremećaj (SAD)
Mentalno zdravlje igra ogromnu ulogu. Sezonski afektivni poremećaj je vrsta depresije koja se javlja u isto vrijeme svake godine, najčešće zimi. Jedan od tipičnih simptoma je žudnja za hranom (posebno ugljikohidratima), što dovodi do povećanja tjelesne težine.
Hormonske želje
Kraći dani i manjak sunčeve svjetlosti direktno utječu na nivo serotonina (hormona sreće) i melatonina. Niži nivo serotonina tjera nas da tražimo hranu koja pruža trenutno zadovoljstvo i energiju potrebnu da tijelo ostane toplo.
Promjene načina života
Zimi provodimo više vremena u zatvorenom prostoru, što smanjuje fizičku aktivnost. Manjak kretanja često vodi do dosade i nemira, a jedenje tada postaje način ispunjavanja praznine i "bijeg" od monotonije.
Potreba za više kalorija
Hladnoća tjera tijelo na veći rad. U umjerenim zimskim uslovima tijelo troši 5–15% više energije, dok pri ekstremnoj hladnoći i fizičkoj aktivnosti ta potreba može skočiti za 25% do čak 50%. Mozak to prepoznaje i šalje snažne signale gladi kako bi osigurao potrebne kalorije za održavanje homeostaze.