Klementine su poput manjih, slađih rođaka narandže. Ipak, nemojte da vas njihova mala veličina zavara: jedna klementina ima svega 35 kalorija, ali osigurava 36,1 mg vitamina C, gotovo 40 posto dnevnih potreba za optimalno zdravlje.
Vitamin C je esencijalni nutrijent, što znači da ga naše tijelo ne može samo proizvesti, pa ga moramo unositi putem ishrane. On pomaže u uništavanju zaraznih mikroba, a istovremeno štiti tkiva od oštećenja. Istraživanja pokazuju da redovno unošenje dovoljne količine vitamina C može pomoći u smanjenju jačine i trajanja simptoma prehlade i gripe. Međutim, malo je dokaza da uzimanje vitamina C nakon što ste već bolesni ubrzava oporavak, zbog čega je dosljednost u konzumiranju klementina veoma važna.
Mnogobrojne prednosti
Prednosti se ne zaustavljaju samo na imunitetu. Vitamin C je također ključan za kolagen – protein koji održava kožu čvrstom, punom i glatkom. Održavanje adekvatnog nivoa kolagena može smanjiti fine linije, spriječiti opuštanje kože, pa čak i ubrzati zarastanje rana.
Klementine su bogate i drugim antioksidansima, poput flavonoida, koji mogu pomoći u borbi protiv upala, smiriti crvenilo i ublažiti kožna stanja poput akni ili rozaceje. Zahvaljujući visokom sadržaju vode, ovi sočni zalogaji pomažu koži da ostane hidrirana, sprječavajući suhoću i perutanje.
Osim toga, klementine sadrže folat i tiamin, dva vitamina B grupe koja su ključna za organizam jer podržavaju sve, od razvoja ćelija do zdravog metabolizma. Iako jedna klementina ima tek oko jedan gram vlakana, konzumiranje nekoliko komada tokom dana jednostavan je način da se poveća njihov unos, što doprinosi boljoj probavi, zdravlju crijeva i kontroli tjelesne težine.
Mozak
Kao i drugi agrumi, klementine su korisne i za zdravlje mozga. Sadrže bioaktivne spojeve poput polifenola, koji imaju protuupalna i antioksidativna svojstva te pomažu u zaštiti mozga od oštećenja.
„Studije na životinjama pokazale su da obogaćivanje ishrane citrusnim voćem smanjuje deficite u učenju i pamćenju, posebno prostorno pamćenje, koje nam pomaže da se sjetimo gdje smo ostavili stvari i prepoznajemo lica, što je ključno za pamćenje imena i osoba“, rekao je za FoodNavigator dr. David Vauzour, viši naučni saradnik na Medicinskom fakultetu u Norwichu.
Klementine su također bogat izvor hesperidina, bioflavonoida s antioksidativnim svojstvima koji može pomoći u smanjenju upala, poboljšanju protoka krvi u mozgu i očuvanju zdravlja moždanih ćelija. Istraživanja pokazuju da unos hesperidina može unaprijediti kognitivne funkcije poput pažnje, učenja i pamćenja, kao i psihomotoričke vještine poput kretanja i koordinacije. Studije također ukazuju na to da svakodnevna konzumacija agruma, poput klementina, može smanjiti rizik od razvoja demencije kod starijih osoba za gotovo 15 posto.
Raspoloženje
Moguće je i da klementine pozitivno utječu na raspoloženje. Prošle godine naučnici su otkrili da su osobe koje su svakodnevno konzumirale porciju citrusa imale oko 20 posto manji rizik od dijagnoze depresije.
„Čini se da je ovaj efekat specifičan upravo za citruse“, izjavio je Radž Mehta, glavni autor studije, za The Harvard Gazette. „Kada posmatramo ukupnu konzumaciju voća i povrća ili pojedinačno voće poput jabuka ili banana, ne uočavamo jasnu povezanost između unosa i rizika od depresije.“
Upozorenje
Ipak, prije nego što posegnete za većim količinama klementina, važno je imati na umu i jedno upozorenje.
Neka istraživanja pokazala su da klementine sadrže furanokumarine, spojeve koji se nalaze i u grejpu, a koji mogu ometati djelovanje određenih lijekova, uključujući statine za snižavanje holesterola, te potencijalno izazvati komplikacije. Prije nego što značajno povećate unos citrusnog voća u svakodnevnoj ishrani, savjetujte se s ljekarom ili farmaceutom o mogućim interakcijama s terapijom.