Prestanak pušenja nikada nije bio jednostavan, ali danas može biti barem malo lakši. U centru ove strategije nalazi se ime koje je široj javnosti još uvijek relativno nepoznato: citizin. Od 30. marta italijanska Nacionalna zdravstvena služba refundira lijekove na bazi citizina, čime je olakšan pristup jednoj od najučinkovitijih terapija. Cilj ove inicijative je pružiti podršku osobama koje se bore s ovisnošću, uklanjajući pritom finansijske prepreke.
"Dosadašnja istraživanja jasno pokazuju da kombinacija kognitivno-bihevioralnih programa i farmakološkog liječenja nudi najveću vjerovatnoću uspjeha", objašnjava psihologinja Silvia Marini.
Citizin je tvar biljnog porijekla koja djeluje direktno na nikotinske receptore u mozgu. U praksi, on "zavarava" sistem ovisnosti na dva načina: Smanjuje osjećaj zadovoljstva povezan s pušenjem i ublažava simptome odvikavanja.
Naučni podaci su vrlo ohrabrujući: u jednoj studiji provedenoj u Italiji, 32,1 posto učesnika liječenih citizinom prestalo je pušiti nakon 12 mjeseci, u poređenju sa svega 7,3 posto onih koji su primali isključivo psihološku podršku.
Važno je naglasiti: lijek sam po sebi nije dovoljan. Pravu razliku čini kognitivno-bihevioralni rad koji se fokusira na svakodnevne navike, poput cigarete nakon kafe ili one koju zapalite zbog stresa. Dok lijek djeluje na tijelo, terapija djeluje na um, pomažući u prepoznavanju okidača i promjeni duboko ukorijenjenih obrazaca ponašanja.
Rak pluća i dalje je vodeći uzrok smrti od raka, uzrokujući oko 1,8 miliona smrti godišnje na globalnom nivou. U Hrvatskoj od ove bolesti svake godine umre gotovo 3.000 osoba. Prestanak pušenja nije samo lična odluka, već konkretno ulaganje u vlastito zdravlje i smanjenje faktora rizika koji se mogu izbjeći.
Pored citizina, dostupni su i drugi alati:
Nikotinska zamjenska terapija (NRT): Flasteri, žvakaće gume i sprejevi.
Vareniklin i bupropion: Lijekovi koji smanjuju žudnju i potrebu za pušenjem.
Mindfulness i meditacija: Pomažu u prepoznavanju poriva bez automatske reakcije.
Hipnoza: Može biti učinkovita kod receptivnih osoba, ali s manje čvrstih naučnih dokaza.
Mnogo se raspravlja i o ulozi elektronskih cigareta. Za neke one predstavljaju korisnu prijelaznu fazu, ali nisu bez rizika i naučna zajednica ih ne smatra trajnim rješenjem. Također, digitalna rješenja poput aplikacija za praćenje napretka postaju sve popularnija kao motivacijska podrška.
Na kraju, zaključak ostaje isti: najbolji rezultati se postižu kombinacijom više pristupa prilagođenih potrebama svake pojedine osobe.