Iako se botoks najčešće povezuje s estetskim tretmanima i uklanjanjem bora, naučnici sve više istražuju njegov mogući utjecaj na emocije i mentalno zdravlje.
Sve se zasniva na takozvanoj hipotezi povratne informacije lica, teoriji prema kojoj izrazi lica ne samo da pokazuju emocije već ih mogu i stvarati ili pojačavati. Drugim riječima, često mrštenje moglo bi doprinositi negativnom raspoloženju čak i kada za to nema konkretnog razloga.
Zbog toga pojedini istraživači smatraju da botoks, koji privremeno blokira određene mišiće lica, možda može pomoći ljudima da se osjećaju sretnije i to ne samo zbog mlađeg izgleda.
„Mišići tuge“ povezani s negativnim emocijama
Posebna pažnja usmjerena je na područje između obrva i iznad nosa, poznato kao glabelarno područje. Tu se nalaze mišići corrugator i procerus, koji učestvuju u mrštenju te izražavanju ljutnje i tuge.
Još je Charles Darwin ove mišiće nazivao „mišićima tuge“ zbog njihove povezanosti s negativnim emocijama.
Upravo je to jedno od najčešćih mjesta na kojem se primjenjuje Botox kod osoba koje žele ublažiti bore između obrva.
Istraživanja pokazala zanimljive rezultate
U jednoj studiji deset žena srednje životne dobi s umjerenom do teškom depresijom primilo je botoks, a već nakon osam sedmica njihovi simptomi depresije značajno su se smanjili.
Drugo istraživanje, provedeno kao dvostruko slijepa placebo-kontrolirana studija, uključivalo je 30 pacijenata s blagom do umjerenom depresijom otpornom na liječenje.
Učesnici koji su primili botoks pokazali su značajno poboljšanje simptoma, dok kod grupe koja je primila placebo nije zabilježena veća promjena.
Naučnici smatraju da smanjena mogućnost mrštenja može ublažiti intenzitet dugotrajnih negativnih emocija.
Botoks se koristi i za druge zdravstvene probleme
Osim u estetskoj medicini, botoks se već koristi kao pomoć kod migrena, hronične napetosti mišića te problema sa škrgutanjem zubima i napetošću vilice.
Ipak, dio stručnjaka upozorava da smanjena mogućnost izražavanja emocija može imati i određene nedostatke. Prema njihovom mišljenju, botoks bi mogao utjecati na empatiju i neverbalnu komunikaciju jer lice postaje manje izražajno.
Društvene mreže pune komentara
Tema je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
„Ako dobro izgledaš, dobro se osjećaš“, napisala je jedna korisnica.
Druga je podijelila vlastito iskustvo:
„Imam odraslu kćerku iz spektra autizma. Primijetila sam da nakon tretmana područja između obrva ima bolje raspoloženje i manje ispada bijesa.“
Jedan korisnik se našalio:
„Kao neko ko koristi botoks, mogu potvrditi da sam mnogo sretniji s glatkim čelom nego bez njega.“
Iako se stvarni utjecaj botoksa na mentalno zdravlje još istražuje, sve je više dokaza koji ukazuju na zanimljivu povezanost između izraza lica, emocija i rada mozga.