Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je kompletnu odluku o meritumu po apelacijama koje je podnio Milorad Dodik, bivši predsjednik RS, a koje su se odnosile na presudu Suda BiH i odluku Centralne izborne komisije BiH.
U odluci je detaljno obrazloženo zbog čega je prva Dodikova apelacija, ona o presudi Suda BiH, ocijenjena i odbijena kao neosnovanom, a druga, u odnosu na odluku CIKBiH o prestanku mandata Dodiku na mjestu predsjednika RS, nedopuštenom.
U iscrpnom obrazloženju, Ustavni sud BiH je do u detalje pojasnio zbog čega je odbio sve Dodikove navode.
Nema izdvojenih mišljenja
Objava odluke bila je iščekivana i zbog javnog interesa da se vidi kako su u ovom predmetu glasale sudije, njih ukupno sedam, među kojima su četvero domaćih I to iz Federacije BiH i troje stranih sudija.
Posebno je bilo važno saznati da li je bilo izdvojenih mišljenja, odnosno onih koji su se protivili konačnoj odluci.
Međutim, u zvaničnom dokumentu Ustavnog suda BiH ne navodi se da je ijedan od sedam sudija izdvojio mišljenje. Da je bilo izdvojenih mišljenja, ona bi, u skladu s praksom i pravilima Suda, bila sastavni dio objavljene odluke.
Zanimljivo je da se u javnosti špekulisalo kako bi sudije Marin Vukoja i Valerija Galić, koje se često povezuju s političkim strukturama HDZ-a BiH, mogle izdvojiti i glasati protiv odluke kojom se Dodikove apelacije odbacuju. Međutim,prema zvaničnoj odluci Ustavnog suda BiH, to se nije dogodilo. Odluka o meritumu u predmetu Ustavnog suda BiH , zvanično je bez izdvojenih mišljenja. Ova činjenica ima važan pravni i politički značaj.
Naime, budući da u odluci nema izdvojenih mišljenja, Evropski sud za ljudska prava kojem Dodik najavljuje apelaciju, će ovakvu odluku Ustavnog suda BiH smatrati jednoglasnom, što dodatno jača njen legitimitet i pravnu snagu.
To znači da se Milorad Dodik u eventualnoj apelaciji pred evropskim sudom, ne može pozvati ni na jedno unutrašnje neslaganje unutar najviše sudske instance u BiH.
Dodiku izbijena iz ruku i mogućnost da 'maše' s nekim protivnim mišljenjem
Jer, prema zvaničnoj odluci Ustavnog suda BiH, ona ne postoje i ako je neko eventualno bio protiv nekog od većinskih stavova Ustavnog suda BiH u ovom predmetu, taj čak nije iskoristio pravo, niti izrazio potrebu ,a što sudije u Ustavnom sudu BiH koriste kada se ne slažu s nekom odlukom većine, da svoje protivljenje izrazi i obrazloži kroz izdvojeno mišljenje.
Također, Dodik u svojim istupima nema taj argument da 'maše' s njim i da govori kako je neko od sudija preglasan. Jer, u zvaničnoj odluci Ustavnog suda BiH nema nijednog izdvojenog mišljenja.
Ako je Dodik očekivao da će HDZBiH u ovom slučaju za njega lobirati da prije svega sudija Marin Vukoja koji je prije izbora na toj poziciji bio blizak toj stranci, barem napiše mišljen protivno većini sudija i da ga izdvoji, , do toga evidentno nije došlo.
Tako, bez obzira kako je eventualno glasao Vukoje, jasno je da nije imao izdvojeno mišljenje i nije ga objavio što bi itekako išlo u korist Dodiku, barem da u javnosti plasira priču kako i jedan sudija iz reda hrvatskog naroda, iako se sudije u Ustavni sud BiH ne biraju po etničkoj pripadnosti, nego entitetskoj zastupljenosti, smatra da su mu prekršena prava. To se nije desilo. To je zvanična čnjenica, a sve ostalo su špekulacije.
Na kraju, važno je napomenuti da Ustavni sud BiH trenutno djeluje sa sedam, umjesto s devet sudija, jer Milorad Dodik i vlasti u entitetu RS blokiraju izbor dvojice sudija koji bi trebali biti imenovani iz tog entiteta.
Time Dodik dodatno ugrožava rad i integritet ove institucije, što predstavlja još jedan njegov otvoreni udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.