U njemačkom gradu Kasselu, poznatom po inžinjerskoj tradiciji, nastaje jedna od najbizarnijih, ali i najambicioznijih tehnoloških inovacija današnjice: vojska kiborg-insekata. Njemački start-up Swarm Biotactics, iza kojeg stoje iskusni poduzetnici iz oblasti dronova i umjetne inteligencije, razvija sistem daljinski upravljanih žohara opremljenih sofisticiranom opremom za špijunažu.
Zvuči kao nešto iz naučno-fantastičnog filma, ali riječ je o stvarnom projektu: njemački start-up Swarm Biotactics razvija vojne kiborg-žohare – prave kukce opremljene mikrofonima, kamerama i senzorima – koje planira koristiti u špijunaži i drugim operacijama. Ova neobična ideja već je privukla milione eura investicija, a u igru su uključeni i američki fondovi i njemačka vojska (Bundeswehr), piše WirtschaftsWoche (WiWo).
„Ruksak“ na pravom žoharu
Na ovogodišnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, osnivač Swarm Biotacticsa Jörg Lamprecht – bivši osnivač i direktor firme Dedrone, koju je prošle godine prodao američkom sigurnosnom gigantu Axonu za pola milijarde dolara – predstavio je svoju viziju oružja budućnosti: insekte koji u rojevima izvršavaju zadatke u ratnim zonama.
Na leđima insekata nalazi se tehnološki paket težak 20 grama, nazvan „ruksak“, koji uključuje bateriju, kameru, mikrofon i upravljačke sisteme. Kukci se kontrolišu pomoću električnih impulsa preko žica povezanih s njihovim antenama. Upravljanje se vrši iz komandnog centra koji istovremeno može nadzirati više rojeva.
Pritom kukci ne potpadaju pod zakon o zaštiti životinja, pa njihov vojni angažman ne izaziva pravne prepreke.
Pored Lamprechta, u projektu učestvuju i Jan Peter Schween, bivši šef prodaje u Dedroneu, te Moritz Strube, stručnjak za umjetnu inteligenciju.
Tri primjene
Kiborg-žohari mogli bi imati široku primjenu – od inspekcije industrijskih cijevi i otkrivanja curenja plina, do traganja za preživjelima u ruševinama i vojnih izviđačkih misija. Postoji mogućnost njihove upotrebe i za odvraćanje pažnje neprijatelja u rovovima, pa čak i za prenošenje eksploziva, iako to još nije zvanično potvrđeno.
Trenutno se projekat nalazi u eksperimentalnoj fazi. Ako prođe evaluaciju, testiranja bi mogla početi već ove godine. „Riječ je o tehnologiji koja kombinuje biološke organizme i naprednu elektroniku, čime se dobija sistem koji je nevidljiv radarima, jeftin, brz i skalabilan“, tvrde iz start-upa.
Novi izvršni direktor start-upa, Stefan Wilhelm (bivši menadžer Deutsche Telekoma i Nokije), otkriva da se tehnologija testira u laboratoriju u Kasselu, a žohare nabavljaju od partnera i uzgajivača.
Prema riječima osnivača, u budućnosti bi se slična tehnologija mogla primijeniti i na druge životinje: golubove za izviđanje iz zraka, pa čak i na morske pse za podvodne misije. Prednost životinja nad robotima, kažu, leži u tome što su brže, jeftinije za „proizvodnju“, energetski efikasnije – i nevidljive neprijateljskim radarima.
Podrška Bundeswehra i milioni iz fondova
Vojni inovacijski centar njemačke vojske – Cyber Innovation Hub – već je ušao u saradnju s ovim projektom i razmatra naredne korake testiranja. „Cilj je provjeriti je li tehnologija izvediva i ima li smisla u vojnim operacijama“, poručuju iz Bundeswehra.
Start-up je već prikupio više od 13 miliona eura kroz dvije runde finansiranja. Među investitorima su fond Capnamic, bivša direktorica Renk Grupe Susanne Wiegand, osnivač Quantum Systemsa Florian Seibel te niz istaknutih imena iz evropske i američke start-up scene. Posebno se ističe Vertex Ventures, povezan sa singapurskim državnim fondom Temasek, i Possible Ventures iz Minhena.
Swarm Biotactics osnovan je u oktobru 2024., a već mjesec dana kasnije zatvorena je prva investicijska runda od tri miliona eura.
U drugoj rundi investicija uložen je dodatnih deset miliona eura, iz fondova iz SAD, Singapura (Vertex Ventures, povezan s državnim fondom Temasek) i Njemačke (Possible Ventures). Swarm Biotactics već ima kancelariju u San Franciscu, a novac će se koristiti za pilot-testiranja u Evropi i SAD-u te proširenje istraživačkog tima. Prema svemu sudeći, ova „vojska žohara“ bi uskoro mogla služiti većem broju vlada – i na ratištima, i tokom spasilačkih misija.