Dok su za mnoge Nijemce kiseli krastavci pravi delikates, voda sa „farmi krastavaca“ u isto vrijeme pokazala se kao efikasan posipni materijal i odlična zamjena za so u sprječavanju stvaranja leda na putevima i aerodromima.
Standardni posipni materijal u zemljama u kojima zima utiče na saobraćaj jeste so, koju komunalna preduzeća posipaju po cestama kako bi spriječila nastanak leda, glavnog uzroka brojnih saobraćajnih nezgoda.
Ne radi se o posebnoj vrsti soli, jer je ona slična kuhinjskoj, ali se prilikom posipanja naziva kamena so, pošto su njene granule znatno veće. Takva so pomaže vozilima da zadrže prianjanje, pod uslovom da se poštuju ograničenja brzine i da su na vozilima montirane odgovarajuće gume u dobrom stanju.
Dok neke zemlje troše ogromne količine soli kako bi spriječile poledicu na cestama, Nijemci su pronašli alternativu u kiselim krastavcima kao provjereno rješenje za sigurniju vožnju tokom zime. Tako je drugi po veličini njemački aerodrom, onaj u Minhenu, otkrio da je voda od kiselih krastavaca efikasna i za odleđivanje avionskih pista.
Činjenica je da so nije neograničen resurs i da može biti veoma skupa, zbog čega je potrebno pronaći ekonomičnija i održivija rješenja za uklanjanje leda. Nijemci su jedno takvo rješenje pronašli u kulinarskom procesu koji se koristi za kiseljenje krastavaca. Ipak, ne radi se o vodi iz tegli kiselih krastavaca koje se kupuju u supermarketima, jer je njihov sadržaj soli prenizak i neadekvatan.
Umjesto toga, koristi se voda u kojoj se krastavci kuhaju i fermentiraju u velikim količinama, na takozvanim farmama krastavaca. Slani rastvor koji ostaje nakon procesa fermentacije prikuplja posebna kompanija i, umjesto da se ispušta u kanalizacioni sistem, koristi ga za uklanjanje leda.
Prije upotrebe, ovom rastvoru se dodatno povećava udio soli, i do 22 posto, prije nego što se nanese na asfalt. Istraživanja njemačkih naučnika pokazala su da ova metoda sprječavanja poledice na putevima djeluje čak i pri ekstremno niskim temperaturama, do minus 18 stepeni Celzijusa.