Ako imate problema sa kardiovaskularnim sistemom, možda ste primijetili da se zimi osjećate lošije nego u ostatku godine. Sa padom vanjske temperature dolazi i do pada tjelesne temperature, što vam onda, ako imate problema sa srcem, šalje intenzivnije signale da nešto nije u redu sa vašom „pumpom i njenim cijevima“.
Sudeći po statističkim istraživanjima, zimi se povećava broj srčanih udara. Statistika srčanih udara u Sjedinjenim Državama, koja je objavljena u časopisu Medicine 2021. godine, pokazuje da su najčešći u decembru i januaru.
Kardiolozi objašnjavaju da hladno vrijeme smanjuje tjelesnu toplotu, zbog čega srce radi brže. Naime, hladno vrijeme dovodi do pojave koja se zove vazokonstrikcija. Ova komplikovana riječ označava sužavanje krvnih sudova, zbog čega srce pojačano radi na zagrijavanju ekstremiteta, posebno prstiju na rukama i nogama.
Uglavnom, po hladnom vremenu naš trup najbolje zadržava toplotu, dok su udovi najviše pogođeni njenim gubitkom. Zbog hlađenja ekstremiteta, naša pumpa radi brže nego što bi trebalo. U takvoj situaciji se povećava ne samo broj otkucaja srca, već i krvni pritisak.
Povremeno povećanje krvnog pritiska nije problem, ali ako je česta pojava, onda sa sobom nosi opasnost jer visok pritisak opterećuje srce i oštećuje krvne sudove zbog povećanog pritiska na njihove zidove.
Oprez se savjetuje i starijim osobama i dijabetičarima koji mogu imati problema sa krvnim sudovima, a to ne znaju jer nemaju dijagnozu.
Svakako je dobro imati na umu da ne treba izlaziti u doba dana kada su temperature niže, rano ujutro ili uveče, već birajte vrijeme usred dana. Obucite se prikladno i izbjegavajte naglo napuštanje zagrijanog prostora na spoljašnju temperaturu. Zbog toga je dobro da otvorite prozore i provjetrite prostoriju dok se spremate za izlazak ili prije izlaska neko vrijeme provedete u hodniku zgrade, kako bi se tijelo prilagodilo spoljašnjim uslovima.
Starost i rizik
Na pojavu srčanog udara utiču brojni faktori, od kojih na neke ne možemo uticati. U osnovi, muškarci su skloniji kardiovaskularnim bolestima od žena. Godine nose svoje rizike i vrijeme je nemilosrdno, pa što ste stariji, to ste podložniji srčanim udarima. Faktori kao što je genetika takođe igraju važnu ulogu u ovim bolestima.
Jedan od velikih rizika u nastanku bolesti srca i krvnih sudova je pušenje. Dijabetes je takođe faktor rizika. Prema riječima stručnjaka, u trenutku kada se dijabetes manifestuje, već su se desile promjene u srcu i krvnim sudovima koje povećavaju rizik od moždanog udara, a potom i prerane smrti.
Gojaznost je takođe jedan od faktora rizika, a posebno je opasan višak masnoće na stomaku. Naime, salo na ovom dijelu tijela zahtijeva pojačan srčani napor. Zato ovaj dio tijela držite pod kontrolom, ne samo zbog estetike, već prvenstveno zbog zdravlja, a ako imate viška, smanjite struk što prije.
Kod bolesti srca i krvnih sudova može doći do začepljenja krvnih sudova usled nagomilavanja plaka ili naslaga koje sužavaju zidove sudova. Ove akumulacije otežavaju normalan dotok krvi i kiseonika u sve dijelove tijela i na taj način remete normalno funkcionisanje cijelog organizma.
Na mjestima gdje se nakupljaju masne naslage u sudovima, mogu i da se popucaju, a ovi polomljeni dijelovi putuju krvotokom i mogu završiti u srčanim arterijama, što može imati fatalne posljedice. Pucanje plaka može biti pojačano i hladnoćom.
Niske temperature utiču i na viskoznost krvi, u kojoj važnu ulogu igra fibrinogen, protein važan u procesu zgrušavanja. Bez tog proteina, svaka posekotina bi bila fatalna. Ali sve stvari traže svoju ravnotežu, pa prisustvo ovog proteina u većoj količini stvara probleme jer može dovesti do stvaranja opasnih krvnih ugrušaka.
Važni vitamini
Naravno, ne morate odmah doživjeti srčani udar, ali povećani nivoi fibrinogena dovode do raznih problema kao što su umor, bol u mišićima i problemi sa pamćenjem. Uzrok srčanog udara može, izgleda, biti povezan sa nedostatkom vitamina D.
Američki koledž za kardiologiju objavio je rezultate studije o uticaju vitamina D na sposobnost srca da pumpa krv kroz tijelo nazad 2016. Jedna grupa u toj studiji konzumirala je vitamin D dnevno u dozi od 100 mikrograma, dok je druga uzimala placebo, u obliku tableta šećera. U pitanju su bile starije osobe od oko sedamdeset godina sa srčanim tegobama.
Naime, kod zdravih ljudi se pri svakom otkucaju srca ispumpa 5 litara krvi, dok se kod onih sa srčanim tegobama ispumpa samo četvrtina te količine. Ovo istraživanje je pokazalo da je u analiziranom uzorku količina ispumpane krvi povećana za približno 30 odsto, što je već impresivan rezultat.
Očigledno je da postoji međuzavisnost između rada srca i izlaganja sunčevoj svjetlosti, ali sama istraživanja nisu otkrila mehanizme pomoću kojih vitamin D utiče na samo srce i njegovu sposobnost da pumpa krv.
Kardiolog Klaus Vite, iako smatra da vitamin D poboljšava rad srca, kaže da ga još ne treba rutinski propisivati i da prije takve prakse treba uraditi opsežniju studiju.
Iako je niska temperatura u velikoj mjeri odgovorna za brojne fiziološke promjene u našem organizmu koje kod osoba sa kardiovaskularnim problemima mogu dovesti do srčanog udara, nije sve u vezi ni sa temperaturom, pa su istraživanja pokazala da je, na primjer, srčanih udara u Ujedinjenom Kraljevstvu više nego na području Skandinavije. Takav rezultat prkosi logici jer je Skandinavija mnogo hladnija od Engleske.
Slabiji oporavak
Dakle, nije sve u hladnoći, već i u pripremljenosti ljudi i zdravstvenog sistema za određene vremenske prilike. To znači da, bez obzira koliko je hladno, ipak možemo sebi pomoći ozbiljnijim pristupom.
Poznato je da je prognoza liječenja starijih osoba hospitalizovanih zbog kardiovaskularnih bolesti različita u različitim godišnjim dobima. Statistika kaže da je procenat preživljavanja starijih veći u toplom nego u hladnom dijelu godine. S druge strane, mlađi ljudi imaju istu stopu mortaliteta, odnosno procenat oporavka bez obzira na period u godini u kojoj su primljeni na bolničko liječenje.
Statistike pokazuju da starost igra važnu ulogu u povećanju rizika od srčanog udara u zimskim mjesecima. Niske temperature neće dovesti do prehlade, ali će smanjiti imunitet i omogućiti da lakše obolimo, a onda smo podložniji infarktu.
Preporuke su sljedeće: ako ste stariji, tokom hladnih mjeseci se oblačite toplo i višeslojno kako biste što bolje regulisali tjelesnu toplotu i tako smanjili rizik od srčanog udara. U starosti je ponekad teško procijeniti da li je temperatura u kući dovoljno visoka, zbog čega se preporučuje oslanjanje na termostat i održavanje grijanja na temperaturi između 18 i 21 stepen Celzijusa.
Naravno, s obzirom na finansije i krizu u kojoj živimo, moramo štedjeti i na grijanju, pa je preporučljivo da grijete sobe u kojima boravite, a spavaću sobu samo prije spavanja.
Pravo pitanje je šta možemo učiniti da spriječimo rizik od srčanog udara tokom zimskih mjeseci. Treba izbjegavati hranu sa visokim sadržajem holesterola i hraniti se zdravo, ali i povećati unos namirnica bogatih vitaminom D, a tijelo zagrijati odgovarajućom odjećom. Fizička aktivnost za starije osobe tokom hladnog perioda godine treba da se odvija u zatvorenom prostoru kako bi se tijelo poštedjelo temperaturnog stresa.