Kineski lider Xi Jinping opisao je odnose s Rusijom kao faktor smirenosti usred haosa tokom susreta s Vladimirom Putinom u Pekingu, samo nekoliko dana nakon što je ugostio američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Iako Kremlj tvrdi da je susret Xija i Putina odavno bio planiran te da nije namjerno tempiran neposredno nakon Trumpove posjete Kini, ta se dva posjeta sada mogu posmatrati kao svojevrsni pokazatelj načina na koji Xi balansira odnose između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
Zanimljivo je da su dvojica lidera dočekana gotovo identičnim ceremonijalom.
Na aerodromu su ih pozdravili visoki kineski zvaničnici, a tokom sastanaka sa Xijem obojica su dočekana počasnom vojnom gardom i djecom koja su mahala zastavama Rusije i Kine, odnosno Sjedinjenih Američkih Država i Kine tokom Trumpove posjete. Takva pažljivo režirana simbolika pokazuje da Peking nastoji precizno kalibrirati poruke koje šalje tokom ovih uzastopnih samita, ne želeći otvoreno favorizirati niti jednu stranu.
Balansiranje Pekinga i traženje garancija
No, iako je ceremonijal bio gotovo identičan, kineski ciljevi tokom Putinove posjete bitno su drugačiji od onih tokom Trumpovog dolaska. Dok su razgovori s Trumpom bili usmjereni prema ostatku svijeta i trebali su poslati poruku da je Kina pouzdan i stabilan partner, sastanak s Putinom više djeluje kao pokušaj međusobnog uvjeravanja.
Analitičari procjenjuju da bi Putin mogao tražiti garancije od predsjednika Xija da prividno približavanje Sjedinjenih Američkih Država i Kine neće ograničiti kinesko-ruske odnose, pri čemu Peking pokušava pružiti ta uvjeravanja, pazeći pritom da ne zasjeni pompu koju je priredio predsjedniku Trumpu.
Doista, Xi u zvaničnim izjavama nije direktno spomenuo Ukrajinu, ali je upozorio na opasnosti od unilateralizma i hegemonije, što predstavlja očitu kritiku američke politike. Istakao je da međunarodnu situaciju obilježavaju isprepletene turbulencije i transformacije, dok jednostrane hegemonističke struje jačaju, dodavši da Kina i Rusija moraju dodatno ojačati svoju sveobuhvatnu stratešku koordinaciju.
Poruke o sukobu u Iranu i pouke iz Ukrajine
Kineski lider osvrnuo se i na američko-izraelski rat protiv Irana, rekavši da će njegov brzi kraj pomoći u smanjenju poremećaja u snabdijevanju energijom, lancima snabdijevanja i trgovini. Poručio je da sveobuhvatni prekid rata ne trpi odgađanje, da je ponovno pokretanje neprijateljstava još manje poželjno, a da je ustrajnost u pregovorima posebno važna.
Iako nije javno govorio o Ukrajini, nema sumnje da Xi pomno prati razvoj tog sukoba, povlačeći paralele s mogućim kineskim planovima prema Tajvanu.
Iz američkih izvora prenose se informacije da je Xi iza zatvorenih vrata šapnuo Trumpu kako bi Putin jednoga dana mogao požaliti zbog invazije na Ukrajinu, jer je rat pokazao koliko je teško ostvariti brzu pobjedu protiv odlučnog protivnika koji ima podršku Zapada. Analitičari smatraju da će Xi u narednih šest mjeseci pažljivo procjenjivati trendove na ratištu i njihove implikacije za Tajvan, te da nove realnosti predstavljaju novu priliku za diplomaciju.
Bez pomaka za plinovod Snaga Sibira 2
Putin je u Peking stigao u osjetno podređenijoj poziciji i, iako nije otišao ponižen, teško može biti potpuno zadovoljan rezultatima posjete. Prema zvaničnim informacijama, nije postignut značajan pomak oko projekta plinovoda Snaga Sibira 2.
Zanimljivo je da Putin tokom javnih obraćanja nije ni spomenuo taj projekat, premda je Kremlj prije posjete najavljivao detaljne razgovore. Potpisan je neimenovani energetski sporazum, ali ne u prisustvu dvojice lidera, što dodatno potiče sumnje da ključni dogovor o plinovodu nije postignut. Ruski predsjednik je izjavio da je postignuto oko 40 sporazuma te da su razgovarali o nizu međunarodnih pitanja, ne ulazeći u detalje. Dvije zemlje također su se složile produžiti ugovor o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradnji, a Putin je Xija ponovo nazvao dobrim prijateljem.
Središte svjetske politike se pomiče prema Pekingu
Xi i Putin potpisali su i deklaraciju o promovisanju multipolarnog svjetskog poretka. Iako je njihova želja za slabljenjem američke dominacije poznata već godinama, ovaj je put bila vrlo otvoreno artikulisana, samo nekoliko dana nakon Trumpove posjete Pekingu.
To pokazuje da, uprkos privremenom smirivanju odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, Peking dugoročno i dalje vidi sebe kao glavnog izazivača američke globalne dominacije.
Analitičari zaključuju da je posjeta bila korisna za obojicu lidera, jer su Putinu potrebne slike stabilnosti i podrške najvažnijeg partnera u trenutku kada ukrajinski dronovi mogu dosegnuti Moskvu, dok Xi ovim samitima šalje jasnu poruku da se središte svjetske politike sve više pomiče prema Pekingu te da ni Vašington ni Moskva ne mogu ignorisati Kinu.