U Bosni i Hercegovini ni u 2026. godini neće biti pokrenute pripreme za novi popis stanovništva, a prema odgovorima institucija o održavanju popisa u skorije vrijeme se ne govori ni kao o planu ni kao o realnoj mogućnosti.
Rejhana Dervišević (SDPBiH), zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH u poslaničkom pitanju upućenom nadležnim institucijama tražila je odgovore o planu donošenja novog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2026. godini, da li bi se takav zakon mogao usvojiti u ovoj godini, te postoje li institucionalne ili tehničke prepreke koje onemogućavaju i donošenje zakona i provedbu popisa stanovništva.
Donošenje zakona je zadnji uvjet za popis
Odgovori na ova pitanja koje je pripremila Agencija za statistiku BiH, ostavljaju malo prostora za dilemu. U ovoj godini ne planira se ni pokretanje ni usvajanje novog zakona o popisu.
"U tekućoj 2026. godini nije planirano pokretanje niti donošenje novog Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini. Razlozi za to proizlaze iz važećih regulativa Evropske unije, statističke prakse u BiH i regiji, tehničkih zapreka te neophodnih priprema", navodi se u odgovoru Agencije za statistiku BiH.
Dalje, navode da je priprema popisa stanovništva izuzetno složena, skupa i dugogodišnja statistička aktivnost, te da osim statističkih institucija, obuhvata i čitav niz drugih tijela državne uprave te učesnika na različitim nivoima vlasti. Također, iz Agencije za statistiku kažu da prvo treba izvršiti pripreme, pa onda donijeti Zakon o popisu.
"Tek kada je posve izvjesno da više neće biti bitnih izmjena u brojnim metodološkim, organizacijskim, tehničkim i logističkim rješenjima, ti se elementi unose u tekst zakona. Stoga bi obrnuti proces, koji bi započeo izradom zakona, bio tehnički neizvodiv te kontraproduktivan i štetan za sam proces", navode iz Agencije za statistiku BiH, ali u suštini ne pojašnjavaju zašto se te pripreme ne vrše, odnosno da li se išta poduzima po pitanju novog popisa.
Iz Agencije tvrde da 'dosadašnja praksa pokazuje' da se zakon donosi kada se prvo utvrdi datum početka popisa i popisnih pitanja i to uz konsenzus svih institucija.
Kažu da prvo treba biti usaglašena i izrada svih relevantnih metodoloških i organizacijskih dokumenata , detaljno razrađen budžet i izvori financiranja popisa, a donošenju zakona, kako tvrde treba prethoditi i izrada zračnih snimaka i karata za približno 25.000 popisnih krugova i provedba probnog popisa radi testiranja predloženih rješenja.
"Svaka naknadna promjena zahtijevala bi izmjene zakona, što u trenutnim političkim okolnostima nije uvijek izvjesno. Ovakav je pristup primijenjen i pri donošenju prethodnog Zakona o popisu u BiH, a ista praksa postoji i u drugim zemljama. Statističke institucije u Bosni i Hercegovini nastoje uskladiti praksu i metodologiju sa zahtjevima Evropske unije, što je obaveza u procesu pridruživanja EU.
Relevantnom uredbom EU definirano je da su godine koje završavaju znamenkom '1' referentne godine za popis stanovništva. U skladu s navedenim, aktivnosti na izradi zakona bit će moguće i potrebne u kasnijem razdoblju, a ne u ovome trenutku", naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Postoji li dugogodišnji prešutni prešutni dogovor da se opis ne provodi
Ipak, 'detaljno' obrazloženje Agencije za statistiku BiH u suštini ne nudi konkretne odgovore na ključno pitanje, zašto se ove složene pripreme uopšte ne vrše i ko je glavni kočničar u cijelom procesu?
Ili je možda izvjesnija opcija da su se političke elite, možda i ciljano ili prešutno dogovorile , da se popis po svaku cijenu izbjegne. Prije svega zbog toga jer bi rezultati popisa sigurno pokazali istinski demografski slom i prave razmjere masovnog odlaska stanovništva iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.
A, suočavanje sa stvarnim stanjem nikome na vlasti ne odgovara. Jer, dokle god nema novog popisa, skrivaju se crne brojke koje bi, osim političke odgovornosti, automatski srušile i trenutni sistem raspodjele budžetskih sredstava te uzdrmale osjetljive etničke kvote i raspodjelu političke moći u zemlji.
Podsjećamo, posljednji popis stanovništva u BiH proveden je 2013.godine i to nakon 22 godine od prethodnog popisa. I prije 13 godina popis je podigao nacionalne i političke tenzije.
S obzirom na to da Agencija za statistiku BiH sada podsjeća da je uredbom EU definirano da su godine koje završavaju brojem '1' referentne godine za popis stanovništva, nije ponudila objašnjenje šta se radilo u desetegodišnjem periodu od posljednjeg popisa do 2021. godine, kada je trebao biti obavljen popis stanovništva.
Ako bi se pratila uredba EU, na koju se poziva Agencija to znači da bi naredni popis mogao biti u 2031. godini. U tom slučaju od popisa od 2013. godine prošlo bi punih 18 godina.