Budući da nisu pozvani na američke pregovore s Rusijom o budućnosti Ukrajine, evropski čelnici održavaju svoj na brzinu sazvani sastanak u ponedjeljak.
Nakon godina ljutnje iz SAD zbog opuštenijeg stava Evrope prema izdvajanjima za odbranu - ništa ne naglašava vojnu irelevantnost nego izostavljanje iz sobe u kojoj će se vjerovatno odlučivati o budućnosti Ukrajine, piše Sky.
Zbrkani plan predsjednika Macrona da natjera evropske čelnike da odustanu od svega i dođu u Pariz na razgovore pokazuje visok nivo zabrinutosti zbog novog svjetskog poretka.
Sastanak u Parizu
Osim Velike Britanije, Pariz je potvrdio da su na popisu pozvanih za "neformalni" sastanak Njemačka, Italija, Poljska, Španija, Nizozemska i Danska - kao i predsjednik Evropskog vijeća, predsjednik Evropske komisije i glavni tajnik NATO-a.
Keir Starmer će prisustvovati, opisujući to kao "trenutak svake generacije za našu nacionalnu sigurnost… ne možemo dopustiti da bilo kakve podjele u savezu odvrate pažnju od vanjskih neprijatelja s kojima se suočavamo".
Posebni izaslanik Donalda Trumpa za Rusiju i Ukrajinu, general Kellogg, dao je rukavicu evropskim čelnicima da iznesu vlastite doprinose ukrajinskom mirovnom procesu, pozivajući ih da "učestvuju u raspravi, ne žaleći se hoće li biti za stolom ili ne, već iznoseći konkretne prijedloge, ideje, povećavajući potrošnju".
A upravo će to biti na stolu na sastanku u ponedjeljak.
Iako se čini malo vjerovatnim da će čelnici biti voljni ili praktično sposobni razviti novu evropsku vojsku kakvu je zatražio predsjednik Zelenskij, njihove će se rasprave sigurno fokusirati na opcije za buduće mirovne snage u Ukrajini, kako najbolje ojačati postojeće ukrajinske borbene sposobnosti i temelj svega - nivo budućih troškova za obranu.
Brojke govore jasnu priču. Kao tri najveće vojne sile u NATO-u, SAD troši 967,71 milijardu dolara na odbranu, Njemačka 97,69 milijardi dolara, a Velika Britanija 82,11 milijardi dolara
Predsjednik Trump pozvao je članice NATO-a da troše 5% BDP-a na odbrambenu potrošnju - i da Evropa preuzme odgovornost za vlastitu odbranu.
Ujedinjeno Kraljevstvo je bujno kimalo glavom u skladu s tim načelnim argumentom, a premijer je tvrdio da je "jasno da Evropa mora preuzeti veću ulogu u NATO-u", dok nastavlja sarađivati sa SAD.
Vlada se obavezala povećati izdvajanja za odbranu s oko 2,3% na 2,5%, ali još uvijek čekamo da saznamo kada i kako će taj cilj biti ispunjen, a kamoli premašen.
Samo ispunjavanje prvobitnog cilja od 2,5 posto trebalo bi koštati 5 milijardi funti - brojka koju je kancelaru teško opravdati dok se drži unutar svojih fiskalnih pravila i pod pritiskom da smanji državnu potrošnju drugdje.
Bi li kancelar mogla prekršiti svoje pravilo o neposuđivanju za finansiranje svakodnevne potrošnje i posuditi za plaćanje ponovnog naoružavanja?
Ministar vanjskih poslova istaknuo je u subotu u Münchenu da je Ujedinjeno Kraljevstvo potrošilo 7% na odbranu na vrhuncu Hladnog rata - i da bi troškovi pada Ukrajine Rusiji u konačnici bili daleko veći.
Šta god se evropski čelnici dogovore u ponedjeljak, Keir Starmer vjerovatno će djelovati kao neka vrsta izaslanika Amerikancima kada sljedeće sedmice odleti na susret s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. Evropljani ponovo okupiti nakon njegovog povratka, zajedno s predsjednikom Zelenskim.
Most ili uže
Jonathan Reynolds, poslovni sekretar, za Trevora Phillipsa iz Skya rekao je da "postoji uloga koju Ujedinjeno Kraljevstvo može igrati, a to je most između evropskih saveznika i naših američkih saveznika".
Taj most je u opasnosti da postane nešto poput užeta s obzirom na sve veću transatlantsku udaljenost između SAD i Evrope.
Rastu podjele ne samo oko toga kako se nositi sa sukobom u Ukrajini i budućnošću NATO-a, već i oko širih pitanja društva i demokratije, nakon što je potpredsjednik SAD zamjerio evropske zemlje, uključujući Britaniju i Njemačku, zbog navodnih pitanja slobode govora i vjerskih sloboda.
Poseban odnos bit će podizanja teških poslova.