Ako bi strana sila napala Havaje, recimo bazu američke mornarice u Pearl Harboru ili sjedište Indo-pacifičkog zapovjedništva sjeverozapadno od Honolulua, članice Sjevernoatlantskog saveza ne bi bile obvezne stati u odbranu države Aloha.
Nakon što mu se nedavno pridružila Švedska, NATO savez broji 31 zemlju članicu. U tom je sigurnosnom savezu i SAD, ali sa svojih 49 od ukupno 50 sjedinjenih država. Ta koja nedostaje su Havaji, ili službeno država Aloha.
Jer u geografskom i historijskom smislu, Havaji tehnički nisu pokriveni NATO paktom, pojašnjava CNN. – To je najčudnija stvar – kaže David Santoro, predsjednik think tanka Pacific Foruma u Honoluluu, koji je dodao da čak i većina stanovnika Havaja nema pojma da njihova država tehnički zaostaje za savezom.
"Ljudi su skloni pretpostaviti da su Havaji dio SAD i stoga su pokriveni NATO-om", dodaje on. Ali samo ime, Organizacija Sjevernoatlantskog saveza, pokazuje da nije tako. Havaji su u Tihom okeanu, a za razliku od Kalifornije, Colorada ili Aljaske, ta država nije dio kontinentalnih SAD koje svojim istočnim obalama izlaze na sjeverni Atlantski okean. "Argument za neuključivanje Havaja je jednostavno to što oni nisu dio Sjeverne Amerike", pojašnjava Santoro.
Iznimka je navedena u Washingtonskom ugovoru, dokumentu kojim je uspostavljen NATO 1949. godine, desetljeće prije nego što su Havaji postali država. Dok članak 5. ugovora predviđa kolektivnu samoodbranu u slučaju vojnog napada na bilo koju državu članicu, članak 6. ograničava zemljopisni opseg. Po članku 6., smatra se da oružani napad na jednu ili više stranaka uključuje oružani napad na teritorij bilo koje od stranaka u Evropi ili Sjevernoj Americi. Navodi se i da svi otočni teritoriji moraju biti u sjevernom Atlantiku, sjeverno od Rakove obratnice.
Glasnogovornik američkog State Departmenta potvrdio je, piše CNN, da Havaji nisu obuhvaćeni člankom 5., ali je rekao da bi članak 4., koji kaže da će se članice konzultirati kada je ugrožen "teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost" bilo koje članice, trebao obuhvatiti svaku situaciju koja bi mogla utjecati na 50. državu. Glasnogovornik je također rekao da bilo koji amandman na ugovor koji uključuje Havaje vjerovatno neće postići konsenzus jer druge članice imaju teritorije izvan granica postavljenih u članku 5.
Na primjer, NATO se nije pridružio ratu članice Ujedinjenog Kraljevstva s Argentinom 1982. nakon što su argentinske trupe izvršile invaziju na Falklandske otoke, sporni britanski teritorij u južnom Atlantiku. NATO nije odgovorio na zahtjev CNN-a za komentar. Neki stručnjaci kažu da su se vremena promijenila u desetljećima otkako je potpisan Washingtonski ugovor i tvrde da bi današnja politička situacija u Indo-Pacifiku mogla zahtijevati ponovno promišljanje. To je zato što bi američke vojne baze na Havajima mogle odigrati ključnu ulogu u suprotstavljanju sjevernokorejskoj agresiji, kao i u potpori potencijalnoj obrani Tajvana.
Iako su kineski čelnici rekli da se nadaju preuzeti kontrolu nad otokom mirnim putem, nisu isključili mogućnost da to učine silom te su posljednjih godina pojačali vojno zastrašivanje otoka. Zakon o odnosima s Tajvanom obvezuje Washington da osigura oružje za odbranu otoka, a američki predsjednik Joe Biden sugerirao je da će koristiti američko vojno osoblje za obranu otoka u slučaju kineske invazije.
