Probiotici, često nazivani „dobrim“ bakterijama, živi su mikroorganizmi koji mogu imati brojne koristi za zdravlje kada se unose u dovoljnim količinama. Iako ih većina povezuje sa zdravljem probavnog sistema, njihova uloga mnogo je šira – od jačanja imuniteta do podrške mentalnom zdravlju i zdravlju kože.
Ovi korisni mikrobi ključni su za održavanje ravnoteže crijevne mikroflore, zajednice bakterija koja ima važnu ulogu u općem stanju organizma.
Važni za zdravlje probave
Jedna od najpoznatijih koristi probiotika jeste njihova sposobnost da poboljšaju zdravlje probavnog sistema.
Oni pomažu uspostaviti ravnotežu između korisnih i štetnih bakterija u crijevima, koja može biti narušena zbog bolesti, stresa, starenja ili korištenja antibiotika.
Istraživanja su pokazala da probiotici mogu pomoći kod različitih vrsta proljeva, uključujući infektivni proljev i proljev izazvan antibioticima. Posebno se izdvajaju sojevi poput Lactobacillus rhamnosus GG i kvasac Saccharomyces boulardii.
Također, probiotici mogu ublažiti simptome sindroma iritabilnog crijeva, koji uključuje bolove u stomaku, nadutost i probleme s pražnjenjem crijeva.
Kod zatvora, određeni probiotici, posebno iz roda Bifidobacterium, mogu pomoći u regulisanju probave i olakšati pražnjenje crijeva.
Imunitet počinje u crijevima
Stručnjaci navode da se oko 70 posto imunološkog sistema nalazi upravo u crijevima, zbog čega zdravlje crijevne flore direktno utiče na otpornost organizma.
Probiotici jačaju crijevnu barijeru koja sprečava ulazak štetnih tvari i patogena u krvotok. Također podstiču proizvodnju prirodnih antitijela i aktivnost imunoloških ćelija.
„Dobre“ bakterije se istovremeno takmiče sa štetnim mikroorganizmima za prostor i hranjive tvari, čime pomažu u sprečavanju infekcija.
Osim toga, mogu pomoći u smanjenju hroničnih upala niskog intenziteta koje se povezuju s razvojem brojnih bolesti.
Veza između crijeva i mozga
Sve više pažnje privlači i takozvana „os crijeva–mozak“, odnosno povezanost između stanja u crijevima i mentalnog zdravlja.
Naučnici ističu da stanje crijevne mikroflore može uticati na raspoloženje, nivo stresa, anksioznost i kognitivne funkcije.
Probiotici koji pozitivno djeluju na mentalno zdravlje nazivaju se psihobiotici, a neka istraživanja sugerišu da bi mogli pomoći osobama koje se bore s anksioznošću i depresijom.
Iako su potrebna dodatna istraživanja, stručnjaci smatraju da probiotici mogu biti važan saveznik za cjelokupno zdravlje organizma.