Obiteljsko naslijeđe, smanjena funkcija štitne žlijezde (hipotireoza), elektrolitski disbalans ili jednostavno vrući ljetni dani, neovisno o uzroku hipotenzija (nizak krvni pritisak) može biti neugodno, a u ekstremnim situacijama i životno ugrožavajuće stanje.
Niskim krvnim pritiskom smatra se sistolički pritisak niži od 105 za muškarce i 100 za žene, a dijastolički 70 za muškarce i 65 za žene. Ako je asimptomatska, odnosno ako se ne manifestira neugodnim senzacijama, hipotenzija može imati i pozitivnu stranu – istraživanja su pokazala kako ljudi s nižim krvnim pritiskom u pravilu žive duže. No ako je simptomatska, hipotenzija može biti vrlo neugodna.
Najčešći simptomi hipotenzije
Najčešći simptomi hipotenzije koji nastaju zbog smanjenog dotoka krvi (i time potrebnog kisika tkivima) su:
vrtoglavica (naročito pri ustajanju iz sjedećeg, a pogotovo iz ležećeg položaja – tzv. ortostatska hipotenzija)
omaglice / zamućenje vida
mučnina
pospanost i usporenost
zbunjenost
mišićna slabost
nesvjestica
Uzroci hipotenzije
Uzrok hipotenzije najčešće ostaje nepoznat i vrlo često se pripisuje obiteljskom naslijeđu. No, poznato je i nekoliko stanja odnosno uzroka koji su dokazani krivci za pad krvnog pritika, a među njima su najčešći:
dehidracija (uslijed povraćanja, proljeva, vrućice, povišene vanjske temperature, pretjerane konzumacije alkohola, pretjeranog vježbanja ili povećane tjelesne aktivnosti)
pothranjenost
elektrolitski disbalans
upotreba antihipertenziva (lijekova protiv povišenog krvnog pritiska – najčešće beta-blokatori, ACE inhibitori i diuretici)
bolesti srca i krvnih žila (oslabljena srčana funkcija, perikarditis, suženje aorte, tromboza / embolija, poremećaji srčanog ritma – tahikardija i bradikardija)
smanjen volumen krvi kod krvarenja (uslijed / nakon operativnih zahvata, traume, poroda, krvarenja iz probavnog trakta..)
snažna bakterijska infekcija (uslijed prolaska bakterijskih toksina u sistemni krvotok kao npr. u akutnoj upali gušterače, upali pluća, težim uroinfektima…)
upotreba nekih skupina lijekova (analgetici, antidepresivi, anksiolitici, antiparkinsonici…)
anafilaksija (snažna alergijska reakcija uslijed uboda insekta, primjene određenih lijekova ili konzumacije alergenih prehrambenih namirnica – najčešće kikirikija i orašastih plodova)
konzumacija većih količina alkohola i / ili narkotika
emotivna nestabilnost, depresija
Kada je uzrok pada, odnosno niskih vrijednosti krvnog pritiska poznat najprije, naravno, treba ukloniti uzrok te pokušati prevenirati njegovo ponovno javljanje. No, ako uzrok i dalje ostaje pod znakom upitnika, na scenu stupa niz fizičkih, medikamentnih i prehrambenih opcija koje uvelike mogu pomoći te odagnati nepoželjne simptome.
Svakako treba izbjegavati dugo stajanje te naglo ustajanje iz ležećeg i sjedećeg položaja. Također može uvelike pripomoći i mišićni rad uslijed kojeg se iz nogu i ruku krv brže mobilizira i time pojačava i ubrzava cirkulacija. Neki stručnjaci u tu svrhu savjetuju čak nošenje elastičnih čarapa – istih koje se prepisuju kod oslabljene venske cirkulacije nogu te sindroma varikoznih vena.
Neki od lijekova koji se koriste, iako rijetko, su:
fludrokortizon koji povećava volumen cirkulirajuće krvi
midodrin koji sprečava (prekomjerno) širenje krvnih žila i time pad tlaka; primjenjuje se najčešće kod ortostatske hipotenzije
Saveznička prehrana
Osim stihijskih pokušaja hrvanja s hipotenzijom, preporučljivo je postepeno promijeniti i prehrambene navike te staviti pojavu simptoma pod kontinuiranu kontrolu.
Prvi i osnovni postulat je dovoljan unos tekućine (nešto više od 30 mL / kg tjelesne mase). Odmah uz bok obilnoj hidraciji stoji unos soli. Iako je so često smatrana glavnim krivcem za većinu kardiovaskularnih oboljenja, strah od njene konzumacije je opravdan samo u slučaju granične hipertenzije, odnosno rizika od povišenog krvnog pritiska.
Kao što to obično biva u pričama o dvije strane novčića, i u slučaju soli nailazimo na dvije suprotstavljene strane: hipo- i hipertenziju, pri čemu je so u hipertenziji saučesnik u zločinu nad krvožilnim sistemom, dok je u hipotenziji prva linija odbrane. I u hipotenziji, doduše, ne treba pretjerati s njenom konzumacijom kako se ne bi preopteretili bubrezi i dovelo organizam do elektrolitskog disbalansa. No, slijedeći zlatno pravilo umjerenosti, konzumacijom soli ćemo svakako dovesti sniženi krvni pritisak „pod kontrolu“.
S obzirom na to da je za pad krvnog pritiska idealno vrijeme nakon (obilnog) obroka, ljudi koji boluju od hipotenzije svakako bi trebali izbjegavati unošenje većih količina hrane odjednom, a naročito obroke bogate ugljikohidratima. Preporučljivo je raspodijeliti obroke u više manjih, nakon obroka ili uz njega piti puno tekućine te pokoji kofeinski napitak.
Nepravilna prehrana, uz mnoge druge poremećaje i bolesti, može uzrokovati i pogoršanje hipotenzije.
Kontinuiran i dovoljan unos vitamina i minerala dovest će organizam u ravnotežu te ublažiti simptome hipotenzije.
Od posebne su pritom važnosti vitamin C (važan za očuvanje funkcije krvnih žila), vitamin E (omogućuje optimalnu opskrbu tkiva kisikom) i vitamini B skupine, naročito vitamin B5 (pantotenska kiselina). Neki od izvora bogatih tim vitaminom su meso, mlijeko, jaja, narandže, banane, avokado, brokula, grah, soja, suncokret i pšenične klice.
Osim optimalne svakodnevne prehrane, povišenog unosa tekućine i soli te redovite mišićne aktivnosti, ponekad je potrebno posegnuti i za dodatnim prirodnim pomagačima. Iskustvo i studije pokazali su kako postoji i određeni broj biljaka koje mogu pomoći pri umjerenom podizanju krvnog pritiska, a to su:
ginseng
đumbir
bademi
grožđice
gorčika
ružmarin
žutilica
slatki korijen
podbjel
Kako korisnih, tako ima i biljaka sa suprotnim učinkom, odnosno čijom bi se upotrebom mogli pogoršati simptomi hipotenzije, a to su:
celer
glog
kopriva
kadulja
stolisnik
bijeli luk
hren
peršun
turika
