Ujedinjeni narodi danas bi trebali glasati o uspostavljanju godišnjeg dana sjećanja na genocid nad više od 8.000 bosanskih Muslimana kojim su izvršili bosanski Srba 1995. godine, to je mogućnost koja je izazvala žestoko protivljenje Srba koji se boje da će ih sve označiti kao "genocidne" pristalice, piše ugledna agencija AP uoči današnje sjednice u New Yorku.
Rezolucija Generalne skupštine UN, koju su sponzorirale Njemačka i Ruanda, ne spominje Srbiju kao krivca, ali to nije zaustavilo intenzivnu kampanju lobiranja za "ne" predsjednika bosanskih Srba, Milorada Dodika, i populističkog predsjednika susjedne Srbije, Aleksandar Vučić, navodi AP.
Glasanje u četvrtak
Očekuje se da će 193-člana skupština glasati u četvrtak ujutro po lokalnom vremenu (16 sati po našem vremenu, op.a.) o rezoluciji kojom bi se 11. juli odredio kao "Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.", koji će se obilježavati svake godine.
Bosanski Srbi su 11. jula 1995. zauzeli zaštićenu zonu UN u Srebrenici, podsjeća AP.
Najmanje 8.000 Bošnjaka, muškaraca i dječaka, odvojili su od njihovih žena, majki i sestara i zaklali ih.
Oni koji su pokušali pobjeći progonjeni su kroz šume i planine oko grada.
Ubistva u Srebrenici bila su krvavi vrhunac bosanskog rata od 1992. do 1995., koji je uslijedio nakon što su raspad tadašnje Jugoslavije oslobodili nacionalističke strasti i teritorijalne ambicije koje su bosanske Srbe postavile protiv druge dvije glavne etničke populacije u zemlji, Hrvata i Bošnjaka.
I Srbija i bosanski Srbi negirali su da se u Srebrenici dogodio genocid iako su to utvrdila dva suda Ujedinjenih naroda.
Dodik, koji je predsjednik Republike Srpske, dijela Bosne koji čini otprilike polovinu njene teritorije, objavio je u srijedu na platformi X da rezoluciju UN nameću pristalice Bošnjaka i da će se njom rascijepiti zemlja.
“Bosna i Hercegovina je došla do kraja, tačnije do kraja su je doveli oni koji su se u nju zaklinjali.
Ostaje nam samo da se svi potrudimo da budemo dobri susjedi i rastanemo se u miru”, objavio je Dodik.
On je u prošlosti iznio nekoliko takvih prijetnji da će se teritorija pod kontrolom Srba otcijepiti od Bosne i pripojiti susjednoj Srbiji.
Čelnici pod sankcijama
On i neki drugi zvaničnici bosanskih Srba pod sankcijama su Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije djelomično zbog ugrožavanja američkog mirovnog plana kojim je okončan rat u Bosni.
Konačni nacrt rezolucije dodao je izjavu u kojoj se ponavlja "nepokolebljiva predanost Generalne skupštine održavanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini".
Odluka Međunarodnog suda pravde, najvišeg tribunala UN, iz 2007. godine, da su djela počinjena u Srebrenici predstavljala genocid, uključena je u nacrt rezolucije.
Bio je to prvi genocid u Evropi nakon nacističkog holokausta u Drugom svjetskom ratu, u kojem je ubijeno oko šest milioa Židova i pripadnika drugih manjina.
Njemačka ambasadorica u UN Antje Leendertse rekla je prošle sedmice da se svake godine 7. aprila održava službena komemoracija UN na genocid u Ruandi 1994. - na dan kada je vlada pod vodstvom Hutua započela ubijanje pripadnika manjine Tutsi i njihovih pristalica.
"Nacrt rezolucije ima za cilj zatvaranje jaza stvaranjem posebnog dana UN-a "za obilježavanje sjećanja na žrtve Srebrenice", rekla je ona.
Menachem Rosensaft, sin preživjelih holokausta koji je profesor na pravnom fakultetu Cornell, rekao je u srijedu za Associated Press da je određivanje 11. jula kao službenog dana sjećanja na genocid u Srebrenici "moralni i pravni imperativ".
"Ubijeni Bošnjaci zaslužuju da se obilježi njihova smrt i način njihove smrti, a Srebrenica je trebala biti sigurno područje, ali su je napustile nizozemske mirovne snage UN, ostavljajući Bošnjake koji su tamo potražili utočište da budu ubijeni pod nadzorom UN“, rekao je Rosensaft.
Politički teatar
Richard Gowan, direktor Međunarodne krizne grupe UN, nazvao je vrijeme glasanja "nesretnim, s obzirom na optužbe da Izrael provodi genocid u Gazi".
"Glasanje će biti prilika za više političkog teatra. Očekujem da će se Rusija i Kina dobro zapitati zašto su se američke i evropske vlade usredotočile na masakr 1990-ih, a ne na ubistva u Gazi danas”, kaže Gowan.
Rusija i Kina, koje imaju bliske veze sa Srbijom, sigurno će se usprotiviti rezoluciji, a Mađarska je najavila da će glasati protiv.
Njemica Leendertse kaže da "rezolucija ima podršku velike međuregionalne grupe".
Srbijanski predsjednik Vučić i njegova vlada vodili su kampanju kako u UN tako i među zemljama u razvoju kako bi pridobili podršku za glas "protiv".
Za odobrenje je potrebna većina onih koji glasaju.
Osuđuju poricanje genocida
U argumentaciji protiv rezolucije, Vučić i Dodik su iznijeli mogućnost da će ona otvoriti vrata plaćanju ratne odštete ako bude usvojena.
Lokalni analitičari kažu da se srpski čelnici, uključujući Vučića, također boje da bi im se moglo suditi za aktivno učešće u bosanskom krvoproliću.
U nacrtu rezolucije "bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja". Također, “bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici”.
Ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić i njegov vojni zapovjednik Ratko Mladić osuđeni su za genocid u Srebrenici na posebnom UN-ovom suda za ratne zločine u Haagu, Nizozemska.
Tribunal i sudovi na Balkanu osudili su blizu 50 ratnih zvaničnika bosanskih Srba na dugotrajne zatvorske kazne.
