Deutsche Telekom u Munchenu otvorio je novu fabriku vještačke inteligencije. Riječ je o jednom od najvećih projekata AI infrastrukture u Evropi.
Na prvi pogled, radi se samo o ogoljenom kompleksu usred velikog gradilišta, okruženom zgradama s velikim uredima i hotelima na sjeveru Munchena u Njemačkoj. Prava snaga nove "Industrial AI Cloud" infrastrukture, međutim, krije se pod zemljom. Među kilometrima položenih optičkih vlakana, na šest spratova raspoređeno je 10.000 specijaliziranih grafičkih procesora, takozvanih GPU-ova (Graphics Processing Units).
Vlastita AI-infrastruktura
Oni mogu obavljati više računarskih operacija paralelno. Količine podataka su impresivne: oko 20 petabajta memorije, što je približno 20 miliona gigabajta, i gotovo jedan petabajt radne memorije. S tolikom količinom podataka mogla bi se čitava ljudska historija snimiti u 4K rezoluciji, od kamenog doba do doba TikToka.
Ovu računarsku snagu neće koristiti privatni korisnici, već velika i srednja preduzeća kojima su već sada potrebni ogromni kapaciteti, na primjer automobilska i mašinska industrija, gdje se proizvodi i proizvodne linije sve češće simuliraju kao "digitalni blizanci". Ponašanje materijala, aerodinamika, lanci snabdijevanja - sve to vještačka inteligencija može izračunati, otkriti greške i skratiti vrijeme razvoja.
Telekom navodi da će se kapaciteti za AI u Njemačkoj, zahvaljujući ovom centru, povećati za oko 50 posto. U prvu fazu izgradnje kompanija je uložila oko milijardu eura. Telekom osigurava infrastrukturu, centar podataka i operativno upravljanje. Hardver, međutim, dolazi od američkog proizvođača čipova Nvidije. Kao dodatni partner uključen je i SAP, između ostalog, da bi se AI kapaciteti učinili dostupnima i državnim institucijama.
'Booster' za njemačku industriju vještačke inteligencije
Ponuda je otvorena za korisnike širom Njemačke. Cilj je veća nezavisnost o neevropskim pružateljima usluga, dok obrada podataka i računarska snaga ostaju unutar zemlje. Za glavnog direktora Telekoma Tima Hottgesa stvar je jasna: bez vještačke inteligencije "možemo zaboraviti industriju i njemačku privredu".
Po njegovim riječima, samo oko pet posto visokoefikasnih AI čipova koristi se u Evropi, dok se u SAD-u koristi 70 posto. Zato je fabrika u Munchenu "proizvodni booster": nova računarska snaga mogla bi koristiti mnogim kompanijma za njihove proizvode i primjene.
Njemački kancelar Friedrich Merz još je u junu prošle godine pohvalio planove Telekoma i Nvidije kao značajan korak prema digitalnom suverenitetu i ekonomskoj budućnosti Njemačke. Otvorenju u Munchenu nije prisustvovao, ali je savezna vlada bila predstavljena potpredsjednikom Larsom Klingbeilom i ministrom za digitalizaciju Karstenom Wildbergerom, koji je taj dan nazvao velikim danom za Njemačku i Evropu. I Klingbeil je izrazio snažnu podršku: AI-tvornica šalje vrlo važan signal ekonomske snage i suverenosti.
Predsjednik Kršćansko-socijalne unije i bavarski premijer Markus Soder nazvao je projekat zaista impresivnim početkom njemačkog povratka u međunarodnu tehnološku kompaniju. Na mogućnost daljnjeg proširenja fabrike, Soder je reagirao još optimističnije: "Bit ćemo još mnogo snažniji".
Posebno se cijeni i to što Telekom garantira da će svi podaci AI aplikacija ostati u Njemačkoj te da će u radu biti angažirani isključivo zaposlenici iz Evrope.
Ovisnost o SAD i Kini
Uprkos svim obećanjima, ostaje ključno pitanje: koliko je ova infrastruktura zaista nezavisna? Iako Telekom upravlja fabrikom, hardver dolazi od Nvidije, američkog diva koji ovisi o rijetkim metalima iz Kine.
Hottges je na dan otvaranja hvalio infrastrukturu i platformu pod njemačkim i evropskim pravom, ali je priznao da bi bilo lijepo da imaju "jednu njemačku Nvidiju". Ipak, američki čip smatra dobrim kompromisom.
S druge strane, iz lokacije se izvlači maksimum, posebno kada je riječ o održivosti: fabrika se nalazi uz munchenski potok Eisbach, čija se voda koristi za hlađenje sistema, a dobijena toplina bi grijala stanove i urede u okolini.
Ako potražnja preduzeća bude dovoljno velika, planira se proširenje za dodatnih 10.000 čipova. Sada bi, ipak, red trebao doći na privredu, prenosi DW.