Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak je pooštrila epidemiološke mjere za zaustavljanje koronavirusa i produžila njihovo trajanje do kraja mjeseca jer je broj smrtnih slučajeva u toj zemlji premašio 35.000, a opterećenje zdravstvenog sistema se povećalo.
Nove mjere objavila je 3. januara nakon sastanka sa 16 čelnika saveznih država na kojem se odlučivalo o trajanju mogućeg nastavka lockdowna te o pitanju u kojoj će se mjeri škole ponovno otvoriti.
Država i savezne vlade složile su se da bi većina neprehrambenih trgovina, barova, restorana, kulturnih i zabavnih objekata i škola trebala ostati zatvorena, kao i da se uvedu nova, stroža pravila, rekla je Merkel, piše Index.
"Moramo dodatno smanjiti svoje društvene kontakte kako bismo se borili protiv pandemije", rekla je kancelarka.
U utorak je njemačka agencija za kontrolu bolesti saopćila da je u protekla 24 sata potvrđeno još 11.897 slučajeva koronavirusa, u odnosu na 9847 registriranih u ponedjeljak.
To je Njemačku svrstalo na peto mjesto po broju novozaraženih covidom-19 u zapadnoj Evropi, iza Velike Britanije, Francuske, Italije i Španije.
U petak je u Njemačkoj zabilježen rekordan broj od 1.188 smrtnih slučajeva, čime je ukupan broj umrlih od covida-19 porastao na 39.563.
Mnogi se pitaju kako se dogodilo da je Njemačka, koja je do nedavno za većinu zapadnih zemalja bila uzor u borbi s pandemijom, izgubila kontrolu nad virusom.
Odgovor na to pitanje nije jednostavno dati, no postoji više faktora koji bi mogli ukazivati na uzroke nepovoljnog razvoja epidemiološke situacije.
Lockdown nije uvijek svuda isti
Prije svega, treba imati na umu da je lockdown vrlo rastezljiv pojam. Njemačka je do sredine decembra imala prilično relaksirane mjere, jedne od najblažih u EU. Njemačka je djelomičan nacionalni lockdown pokrenula 2. novembra. Njime su zatvoreni restorani, barovi te objekti za razonodu i sport. No kako te mjere nisu uspjele smanjiti broj novozaraženih, 16. decembra uvedene su strože mjere kojima su također zatvorene neesencijalne trgovine i škole. U početku te su mjere bile planirane do 10. januara.
Epidemiolog Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta u Splitu ističe da su neke države u Aziji lockdown provele na vrlo snažan način, lišen propitkivanja ljudskih prava.
"Njihovi rezultati u kontroli epidemije su odlični, no cijena je bila praćenje kretanja ljudi pomoću mobitela ili narukvica. Kod nas takav scenarij nije primjenjiv i zato od samog početka zagovaramo syradnju u donošenju i primjeni mjera. Naime, donošenje mjera kojih se nećemo moći ili nećemo željeti pridržavati je besmisleno jer će takva situacija samo dovoditi do frustracija. Mjere moraju biti elastične i prilagodljive, primjerene situaciji i moramo imati mehanizme kojima se one mogu brzo mijenjati. Pri tome se moramo povoditi za jasnim brojčanim pokazateljima kako bi svima bili jasni ciljevi i načini postizanja ciljeva kontrole epidemije. Zato je jako važno da smo danas čuli plan o uvođenju brojčanih pokazatelja u kontroli epidemije u Hrvatskoj jer onda svima postaje jasniji zajednički cilj", kaže Polašek.
Broj novozaraženih u Njemačkoj pada, ali...
Kako pokazuje grafikon stranice Our World in Data, sedmicu dana nakon uvođenja strožih mjera broj novozaraženih u Njemačkoj počeo je padati. No njemački stručnjaci i vlasti ističu da ne mogu biti sigurni u brojke u razdoblju oko Božića i Nove godine jer je tada bilo manje testiranja, a rezultati su također kasnili. Smatraju da će se prava slika stanja moći vidjeti tek u drugoj polovici januara. U međuvremenu je u Njemačkoj bilo mnogo onih koji su se kretali radi proslave Božića i Nove godine, ali i zbog zimskih provoda.
Posebno problematičnim može se činiti to što broj umrlih u Njemačkoj nastavlja rasti. No tu treba imati na umu da njegov pad obično slijedi oko 19 dana nakon pada broja novozaraženih, a od 23. decembra do 3. januaranije prošlo dovoljno vremena za to, čak i da je zabilježeni pad novozaraženih bio stvaran, a ne posljedica manje testiranja.
Polašek kaže da treba uzeti u obzir činjenicu da se u Njemačkoj sada širi novi, mnogo zarazniji soj virusa te da i dalje nema stvarnih naučnih podataka o opsegu pridržavanja mjera.
"Bez takvih informacija teško je reći zašto lockdown u nekim državama ne djeluje ili djeluje slabije od očekivanja. Slična situacija je i sa Slovenijom, koja ne uspijeva dovesti epidemiju u željene okvire", poručio je Polašek.
Nove strožije mjere do kraja januara
Prema novim mjerama, koje kreću od ponedjeljka, njemački državljani koji žive u područjima s više od 200 novih infekcija na 100.000 stanovnika tokom sedam dana moći će putovati samo 15 kilometara od svog prebivališta, osim ako nemaju dobar razlog za duža putovanja.
"Konkretno, jednodnevni izleti nisu dobar razlog", rekla je Merkel. Ukazala je na niz nedavnih incidenata u kojima su izletnici koji su se zaželjeli skijanja ili sanjkanja preplavili zimovališta, iako su žičare i drugi objekti zatvoreni.
Merkel je posebno naglasila da su nove, strožije mjere, među ostalim, nužne i zbog toga što je u Njemačkoj potvrđena prisutnost novog engleskog soja virusa koji se širi oko 70% brže.
Ona i čelnici saveznih država planiraju se ponovno sastati 25. januara. No, već sad neki političari, poput bavarskog premijera Markusa Soedera, najavljuju produljenja mjera i za veljaču. U Bavarskoj su već sada otkazana sva pokladna slavlja.
Osim ograničenja kretanja, Njemačka je uvela još nekoliko strožih pravila.
Ljudi koji stignu u zemlju iz odredišta za koja se smatra da imaju visok rizik morat će dostaviti čak dva negativna rezultata testiranja, uz obveznu petodnevnu karantenu, čak i u slučajevima kada je prvi test negativan.
Također, privatna okupljanja bit će ograničena na samo jednu drugu osobu izvan kućanstva.
.
