ChatGPT kaže:
Njemačka koaliciona vlada postigla je dogovor o novom planu vojne službe s ciljem povećanja broja vojnika, nakon višemjesečnih političkih prepirki.
Prema novom planu, svi muškarci s navršenih 18 godina bit će obavezni ispuniti upitnik o svojoj podobnosti za služenje vojnog roka, a od 2027. godine i proći ljekarski pregled.
Odluka dolazi u trenutku kada Berlin ima ambiciju stvoriti najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi.
Direktor najveće njemačke odbrambene kompanije Rheinmetall, Armin Papperger, izjavio je za BBC da vjeruje kako bi se taj cilj mogao ostvariti u roku od pet godina.
Poslanici bi o planu trebali glasati do kraja 2025. godine.
Papperger je rekao da je cilj kancelara Friedricha Merza o jačanju Bundeswehra „realan“, te je dodao kako iz vlade dolaze „jasne odluke“.
Ranije ove godine, njemački vojni zapovjednik general Carsten Breuer upozorio je da se zapadni NATO savez mora pripremiti za mogući ruski napad u roku od četiri godine.
Papperger je rekao da „nema kristalnu kuglu“ kada je riječ o budućnosti, ali se složio da Njemačka mora biti „spremna 2029. godine“.
Kada su početkom godine formirali koaliciju, Merzova konzervativna CDU/CSU i socijaldemokratski SPD dogovorili su ponovno uvođenje vojne službe, koja bi isprva bila dobrovoljna.
Trenutno Bundeswehr ima oko 182.000 vojnika. Novi model vojne službe ima za cilj povećati taj broj za 20.000 u narednoj godini, a zatim na 255.000–260.000 u narednih deset godina, uz dodatnih 200.000 rezervista.
Od sljedeće godine, svi 18-godišnji muškarci i žene dobit će upitnik kako bi se procijenilo njihovo interesovanje i spremnost da se pridruže oružanim snagama. Popunjavanje će biti obavezno za muškarce, a dobrovoljno za žene.
Od jula 2027. svi 18-godišnji muškarci također će morati proći ljekarski pregled radi procjene njihove fizičke sposobnosti za vojnu službu.
Ako vlada ne uspije postići zacrtane ciljeve, parlament bi mogao razmotriti uvođenje obavezne regrutacije. U slučaju rata, vojska bi mogla koristiti podatke iz upitnika i medicinskih pregleda za regrutaciju novih vojnika.
Unutar političke ljevice u Njemačkoj i dalje postoji snažno protivljenje obaveznoj službi.
Mnogi mladi Nijemci skeptični su, a većina se protivi toj ideji. Prema nedavnom istraživanju Forsa za časopis Stern, dok nešto više od polovine ispitanika podržava obaveznu službu, čak 63% mladih između 18 i 29 godina je protiv.
„Ne želim ići u rat jer ne želim umrijeti niti da pucaju na mene“, rekao je Jimi, 17-godišnji učenik iz Berlina koji je ove sedmice učestvovao na protestu protiv regrutacije ispred Bundestaga. „Također, ne želim pucati na druge ljude.“
On je rekao da je napad na Njemačku „malo vjerovatan i apstraktan scenario“ koji vlada koristi da bi „opravdala oduzimanje prava milionima mladih ljudi da sami odluče čime će se baviti“.
S druge strane, 21-godišnji Jason pridružio se Bundeswehru ranije ove godine zbog trenutne „sigurnosne situacije“.
„Želio sam doprinijeti odbrani mira, odbrani demokratije ako dođe do najgoreg“, rekao je. Smatra da je time „dao nešto društvu zauzvrat“, ali i da vojska ima važan odvraćajući efekat, „tako da potencijalni neprijatelji ni ne pomisle da nas napadnu“.
Ministar odbrane Boris Pistorius pokušao je umiriti građane, rekavši da, uprkos novom planu, „nema razloga za zabrinutost... niti za strah“.
„Što su naše oružane snage sposobnije za odvraćanje i odbranu – kroz naoružanje, obuku i kadar – to je manja vjerovatnoća da ćemo uopće postati strana u sukobu“, rekao je Pistorius.
Vojna potrošnja u Njemačkoj naglo je pala nakon završetka Hladnog rata, dok je regrutacija suspendovana 2011. godine.
Zbog svoje prošlosti, Njemačka se dugo suzdržavala od pokazivanja vojne moći, ali je ranije ove godine Friedrich Merz izjavio da sada pravilo za njemačku odbranu mora biti „šta god bude potrebno“, nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu.
Zemlje NATO-a širom Evrope nalaze se pod pritiskom administracije Donalda Trumpa da povećaju izdvajanja za odbranu.
Evropsko ponovno naoružavanje donijelo je značajne prihode Rheinmetallu.
Njegov direktor Armin Papperger, čija firma također opskrbljuje Ukrajinu, rekao je: „Zarađujemo mnogo novca jer postoji ogromna potražnja.“
„Moramo biti jaki u vozilima, municiji, moramo imati vlastite satelitske kapacitete. Radimo više na elektronici i umjetnoj inteligenciji... nego ikada prije“, rekao je.
Američki izvještaj iz prošle godine tvrdio je da je Papperger bio meta ruskog pokušaja atentata. To nikada nije potvrđeno, a Papperger je odbio komentirati navode, rekavši samo: „Osjećam se dobro, osjećam se sigurno.“
Na pitanje smatra li da se Evropa nalazi u stanju „hladnog“ ili „hibridnog“ rata, odgovorio je:
„Kako god to nazvali – nije mirno vrijeme.“