Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da Berlin ne isključuje mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu u okviru multinacionalnih snaga pod evropskim vodstvom, koje bi imale zadatak da osiguraju eventualni mirovni sporazum i stabilnost nakon prekida vatre.
U intervjuu za javni servis ZDF, Merz je izbjegao direktan odgovor na pitanje da li bi Bundeswehr konkretno učestvovao u takvoj misiji, ali je naglasio da se opcija međunarodnog angažmana ozbiljno razmatra u okviru šire koalicije država.
Kako je naveo, tzv. „koalicija voljnih“ ne obuhvata samo evropske zemlje, već i partnere poput Kanade, Australije i drugih saveznika, koji bi mogli učestvovati u međunarodnoj misiji podrške Ukrajini.
„Ako dođe do toga, govorimo o sporazumu o prekidu vatre s Rusijom“, rekao je Merz, dodajući da su posljednji razgovori s Ukrajinom i Sjedinjenim Američkim Državama u Berlinu donijeli određeni napredak.
„Putin će na kraju morati reći ‘da’“
Komentarišući činjenicu da ruski predsjednik Vladimir Putin zasad odbacuje prisustvo stranih trupa u Ukrajini, Merz je poručio da ruski lider nije prvi put rekao „ne“, ali da se okolnosti mogu promijeniti.
„Putin je mnogo puta rekao ‘nyet’, ali u nekom trenutku će i on morati reći ‘da’“, kazao je njemački kancelar.
Merz je istakao da se razmatra i mogućnost uspostavljanja demilitarizirane zone koja bi razdvajala sukobljene strane, ali je upozorio da rusko odbijanje prekida vatre pokazuje da kraj rata još nije na vidiku.
„Moramo nastaviti zajednički djelovati i nastaviti podržavati Ukrajinu“, naglasio je.
Neizvjestan dogovor o ruskoj imovini
Govoreći o samitu Evropske unije, koji će se održati u Briselu, Merz je izrazio rezervu kada je riječ o mogućnosti dogovora o korištenju zamrznute ruske državne imovine za pomoć Ukrajini.
Prema njegovim riječima, šanse za postizanje konsenzusa među državama članicama su „pola-pola“. Pozvao je na jedinstven i jasan stav EU prema Rusiji, uz razumijevanje za oprez nekih zemalja, poput Belgije, koje izražavaju zabrinutost zbog pravnih i finansijskih posljedica takvog poteza.
Na samitu EU očekuje se rasprava o sudbini ruske imovine vrijedne više stotina milijardi eura, koja je zamrznuta od početka rata u Ukrajini.