Njemačka vlada odlučila je smanjiti finansijsku podršku domaćoj industriji poluvodiča i preusmjeriti dio sredstava u obnovu zastarjele prometne infrastrukture. Odluka je izazvala zabrinutost među predstavnicima industrije i ekonomskim analitičarima, koji upozoravaju da bi se time mogao usporiti tehnološki razvoj zemlje i oslabiti njena konkurentnost u globalnom lancu vrijednosti.
Vicekancelar Lars Klingbeil potvrdio je kako će Berlin tokom idućih nekoliko godina smanjiti planirane subvencije za proizvodnju čipova za 3 milijarde eura te taj novac usmjeriti u popravak cesta i mostova. Prethodna vlada predvidjela je čak 15 milijardi eura poticaja za period 2025. – 2028., u sklopu ambiciozne strategije jačanja njemačke tehnološke baze.
No budžetski pritisci, usporavanje ekonomije i rastući troškovi održavanja infrastrukture natjerali su vladu kancelara Olafa Scholza na preusmjeravanje prioriteta.
„Njemačka mora održati sposobnost ulaganja u ono što građani svakodnevno koriste, a to su ceste, mostovi i javne usluge,“ poručio je Klingbeil.
Udarac industrijskoj strategiji
Ova odluka dolazi u trenutku kada je Njemačka nastojala vratiti vodeću poziciju u globalnoj industriji poluvodiča i smanjiti ovisnost o azijskim dobavljačima. Planovi su već doživjeli ozbiljan udarac nakon što je Intel ove godine otkazao izgradnju fabrike vrijedne 30 milijardi eura u Magdeburgu, navodeći potrebu za rezanjem troškova.
Industrijski predstavnici upozoravaju kako bi novi rezovi mogli dodatno oslabiti konkurentnost evropske proizvodnje čipova.
„Ovakav potez šalje katastrofalan signal ne samo o ekonomskoj održivosti naše zemlje, već i o njenoj strateškoj sposobnosti djelovanja,“ izjavila je Sarah Bäumchen, izvršna direktorica udruženja elektro i digitalne industrije ZVEI, podsjećajući da je njemačka vlada ranije mikroelektroniku nazvala „tehnologijom od vitalnog značaja“.
Prema podacima Bloomberga, Njemačka je prošle godine odobrila 2 milijarde eura subvencija, ali do danas sredstva nisu isplaćena. Ministarstvo privrede priznalo je u martu da je broj prijava za podrške bio gotovo tri puta veći od očekivanog.
Budžetska stega i poziv na predvidljivost
Unatoč kritikama, neki predstavnici industrije izražavaju razumijevanje za državne rezove. Frank Bösenberg, čelnik udruženja Silicon Saxony, istakao je da „rezovi imaju smisla u kontekstu ograničenog budžeta“, ali i pozvao na „više planerske sigurnosti i bržu provedbu postojećih programa“.
Prema riječima glasnogovornika Infineon Technologiesa, postojeći projekti koji su već dobili ili zatražili subvencije neće biti pogođeni novim mjerama. Ministarstvo ekonomije zasad nije komentiralo odluku.
Evropa gubi utrku
Evropska unija kroz EU Chips Act nastoji povećati svoj udio u globalnoj proizvodnji čipova s trenutnih 8,1 posto na 20 posto do 2030. godine. No taj cilj djeluje sve manje dostižno, osobito nakon novih njemačkih rezova. Analiza ZVEI-a i konsultantske kuće Strategy& upozorava da će bez dodatnih ulaganja evropski udio u proizvodnji i dalje padati.
Za usporedbu, Kina je izdvojila 142 milijarde dolara kako bi izgradila vlastitu industriju čipova, dok su Sjedinjene Države kroz svoj Chips Act osigurale 52 milijarde dolara subvencija.
Njemačka, kao najveća evropska ekonomija, imala je ključnu ulogu u evropskoj strategiji reindustrijalizacije. No sve više se čini da će, barem kratkoročno, prioriteti biti usmjereni na asfalt, a ne na silicij.